Državna uprava

Euroskupina planira budućnost eura: Što donose digitalne financije i novi planovi potrošnje?

Euroskupina planira budućnost eura: Što donose digitalne financije i novi planovi potrošnje?
Srednji utjecaj
mfin.gov.hr

TL;DR

Euroskupina najavljuje veću javnu potrošnju u 2026. godini i ubrzanu digitalizaciju financija uz uvođenje digitalnog eura.

Državni tajnik Matej Bule predstavljao je Ministarstvo financija na sastanku Euroskupine u Bruxellesu, gdje je usvojen smjer fiskalne politike za razdoblje do 2027. godine. Glavne teme sastanka bile su stabilnost eura, digitalna transformacija financijskog sustava i utjecaj umjetne inteligencije na sigurnost poslovanja.

Prema usvojenoj Izjavi, 2025. godina bila je fiskalno neutralna, dok se u 2026. očekuje blago ekspanzivno usmjerenje. To znači da se predviđa rast tekuće potrošnje i povećana javna ulaganja, prvenstveno zahvaljujući Mehanizmu za oporavak i otpornost te ulaganjima u obranu. Euro i dalje drži stabilnih 20 % udjela u međunarodnom sustavu, a planira se daljnja integracija tržišta kapitala i dovršetak bankovne unije.

Za poduzetnike je posebno značajna rasprava o digitalnim financijama i umjetnoj inteligenciji. Euroskupina je naglasila da AI donosi koristi, ali i dramatično povećava kompleksnost prijetnji u financijskom sektoru. Zbog toga se najavljuje brza prilagodba regulatornog okvira i operativne otpornosti. Digitalni euro ostaje središnji element europske strategije digitalnih plaćanja, uz strogo upravljanje rizicima od prijevara i pranja novca.

U narednom razdoblju prioriteti će biti usmjereni na očuvanje makroekonomske stabilnosti i poticanje održivog rasta. Poduzetnici bi trebali pratiti razvoj situacije oko digitalnog eura i novih sigurnosnih standarda koji će postati obvezni za financijske transakcije.

Što napraviti

  • ✓Pratite objave o digitalnom euru jer će on dugoročno utjecati na načine na koje primate i izvršavate plaćanja
  • ✓Provjerite vlastitu kibernetičku otpornost, osobito ako koristite AI alate u financijskom poslovanju

Istražite dalje

Srodne vijesti

Prag za prospekt raste s 8 na 12 milijuna eura — što to znači za izdavatelje

Vlada je u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala. Cilj je smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, posebno malih i srednjih, te ubrzati postupke javnih ponuda i uvrštenja. Ključna konkretna promjena je povećanje praga za izuzeće od obveze izrade prospekta s 8 na 12 milijuna eura. Zakon se usklađuje s pravnom stečevinom EU-a i strateškim okvirom za razvoj tržišta kapitala do 2030. godine.

NPOO zaokružen: Hrvatska traži zadnjih 2,7 mlrd. eura, dosad povučeno 7,3 mlrd.

Hrvatska je Europskoj komisiji poslala završni objedinjeni zahtjev za plaćanje iz NPOO-a vrijedan 2,7 milijardi eura, čime je službeno pokrenut postupak isplate preostalog iznosa. Ukupno je kroz NPOO Hrvatskoj na raspolaganju 10 milijardi eura, od čega je dosad isplaćeno 7,3 milijarde. Završni zahtjev obuhvaća preostalih 153 pokazatelja provedbe reformi i ulaganja. Među dosad provedenim mjerama su i 118 milijuna eura potpora poduzećima za digitalizaciju i inovacije te 252 milijuna eura za tranziciju na energetski učinkovito gospodarstvo.

Vlada planira rast industrije: udio u BDP-u s 10,6 na 12,5% do 2034.

Na 18. Liderovoj konferenciji "Dan velikih planova" državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule govorio je o ekonomskoj politici ususret 2027. godini, koja se suočava s nizom međusobno suprotstavljenih ciljeva. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar predstavio je ambiciju Nacionalnog plana za razvoj industrije od 2027. do 2034. godine, kojeg je Vlada usvojila prošlog tjedna. HUP upozorava da se protivi ad hoc porezima na prekomjernu maržu od 50 posto i zamrzavanju cijena proizvoda.