Česta pitanja

Fiskalizacija 2.0 je proširenje sustava fiskalizacije koje uz dosadašnju prijavu gotovinskih računa uvodi i obveznu razmjenu e-računa za poslovanje između poduzetnika (B2B). Cilj je da Porezna uprava u realnom vremenu vidi i bezgotovinske račune, ne samo gotovinske.

Pravila se uvode postupno i ovise o vašem statusu u sustavu PDV-a. Obveznici u sustavu PDV-a od 1.1.2026. moraju izdavati i zaprimati strukturirane e-račune za B2B promet. Obveznici koji nisu u sustavu PDV-a (primjerice paušalci) od 1.1.2026. moraju moći zaprimati e-račune, a obvezu izdavanja e-računa imaju od 1.1.2027.

Da, ali u dvije faze. Od 1.1.2026. morate moći zaprimati e-račune koje vam šalju drugi poduzetnici. Obvezu izdavanja e-računa imate od 1.1.2027. jer paušalci u pravilu nisu u sustavu PDV-a. Oboje se najjednostavnije rješava kroz softver i informacijskog posrednika.

Gotovinski i kartični računi fizičkim osobama i dalje se fiskaliziraju kroz CIS uz JIR i ZKI. Obveza e-računa prvenstveno se odnosi na račune drugim poduzetnicima, a ne na maloprodaju krajnjim kupcima.

Neusklađenost može značiti da ne možete uredno izdati ili zaprimiti račun, što blokira naplatu i knjiženje, te vas izlaže prekršajnim sankcijama. Preporuka je uskladiti softver prije roka, a ne čekati prvu situaciju kad račun zapne.

eRačun je račun u strukturiranom elektroničkom formatu (npr. UBL/EN 16931) koji softver može automatski pročitati i proknjižiti. PDF poslan e-mailom nije eRačun jer ga računalo ne razumije kao strukturirane podatke, nego samo kao sliku dokumenta.

PDF je vizualni prikaz namijenjen ljudima, dok je eRačun strukturirani zapis namijenjen sustavima. eRačun se razmjenjuje propisanim kanalom i automatski ulazi u knjige, bez ručnog prepisivanja podataka.

PEPPOL je europska mreža za sigurnu razmjenu e-računa između poduzetnika. Vaš informacijski posrednik šalje i prima račune preko te mreže, slično kao što e-mail putuje između poštanskih poslužitelja.

Da, trebate softver koji zna kreirati i čitati strukturirani format te ga povezati s informacijskim posrednikom. Klasično pisanje računa u Wordu ili Excelu više nije dovoljno za B2B razmjenu.

E-mailom možete poslati popratni PDF prikaz radi preglednosti, ali službena razmjena B2B računa odvija se kroz mrežu za e-račune. Za naplatu i knjiženje mjerodavan je strukturirani eRačun, ne privitak u poruci.

Račun mora sadržavati redni broj, datum izdavanja, OIB izdavatelja i kupca, naziv i adresu obje strane, opis robe ili usluge s količinom i cijenom, stopu i iznos PDV-a (ako ste obveznik), ukupan iznos te oznake poslovnog prostora i naplatnog uređaja. Točan popis propisan je Zakonom o PDV-u.

Broj računa najčešće ima oblik BROJ-PROSTOR-UREĐAJ, primjerice 1-1-1. Prvi dio je redni broj unutar poslovnog prostora, a numeracija kreće od 1 svake kalendarske godine.

R1 račun izdaju PDV obveznici i na njemu je PDV iskazan zasebno. R2 račun izdaju oni koji nisu u sustavu PDV-a, primjerice paušalni obrti, i na njemu nema raščlambe PDV-a, samo ukupni iznos.

Predračun je poziv na plaćanje prije isporuke i nije porezni dokument, pa se ne fiskalizira i ne ulazi u knjige. Tek nakon plaćanja ili isporuke izdaje se pravi račun koji je porezno relevantan.

Izdani fiskalizirani račun ne briše se, nego se ispravlja storno računom ili odobrenjem (knjižnim odobrenjem) s pozivom na izvorni broj. Time ostaje uredan trag i za vas i za Poreznu upravu.

Računi u Hrvatskoj iskazuju se u eurima. Ako je ugovoreno plaćanje u stranoj valuti, iznos se preračunava po odgovarajućem tečaju, a domaća valuta i dalje mora biti vidljiva na računu.

ZKI (zaštitni kod izdavatelja) je jedinstveni kod koji vaš softver izračunava pri svakom fiskaliziranom računu pomoću vašeg digitalnog certifikata. On dokazuje da je upravo vaš poslovni subjekt izdao taj račun.

JIR (jedinstveni identifikator računa) je potvrda koju Porezna uprava vraća kad zaprimi vaš fiskalizirani račun. Bez JIR-a račun nije uredno fiskaliziran, osim u dopuštenom načinu naknadne dostave.

Za fiskalizaciju treba poslovni (aplikativni) digitalni certifikat izdan od ovlaštenog izdavatelja u Hrvatskoj. Taj certifikat softver koristi za potpisivanje računa prema CIS-u Porezne uprave.

Certifikate izdaju ovlašteni izdavatelji digitalnih certifikata u Hrvatskoj, primjerice Fina. Postupak uključuje identifikaciju poslovnog subjekta i preuzimanje certifikata koji se zatim učita u softver.

Istekom certifikata softver više ne može fiskalizirati nove račune, pa ostajete blokirani u izdavanju. Certifikat treba obnoviti prije isteka i pravovremeno ga zamijeniti u sustavu kako ne bi došlo do prekida.

Godišnji limit za paušalno oporezivanje obrta iznosi 60.000 EUR. Ako tijekom godine prijeđete taj prag, gubite pravo na paušal i prelazite na vođenje poslovnih knjiga.

Paušalni obrt u pravilu nije u sustavu PDV-a sve dok je ispod praga, pa ne zaračunava PDV i izdaje R2 račune. Ulaskom u sustav PDV-a status paušalca u pogledu PDV-a se mijenja.

Paušalac ne vodi punu knjigovodstvenu evidenciju, ali vodi evidenciju o prometu (obrazac KPR) i jednom godišnje predaje izvješće o ostvarenom prometu. Porez se plaća u paušalnom iznosu prema razredu prihoda.

Paušalni obrt smije zapošljavati radnike, ali to povećava administraciju (plaće, doprinosi, prijave). Treba provjeriti isplati li se i dalje paušalni model ili je povoljniji prelazak na knjige.

Prelaskom praga od 60.000 EUR obrt prelazi na utvrđivanje dohotka po poslovnim knjigama, a vrlo vjerojatno i u sustav PDV-a. Promjenu treba pravovremeno prijaviti Poreznoj upravi.

U sustav PDV-a obvezno ulazite kad u prethodnoj ili tekućoj godini prijeđete prag prometa od 60.000 EUR. U sustav možete ući i dobrovoljno prije nego dosegnete taj prag.

Standardna stopa PDV-a iznosi 25%. Uz nju postoje i snižene stope koje se primjenjuju na točno propisane skupine roba i usluga.

Snižene stope su 13% i 5% i primjenjuju se samo na zakonom određene proizvode i usluge. Za svoju djelatnost provjerite spadate li u sniženu stopu prije nego je primijenite.

PDV obrazac predaje se redovito, najčešće mjesečno ili tromjesečno ovisno o vašem statusu, do propisanog roka u mjesecu. Uz obrazac se podmiruje i obveza PDV-a za to razdoblje.

PDV obveznik može odbiti pretporez na nabave koje koristi za svoju oporezivu djelatnost, uz ispravan ulazni račun. Za troškove izvan djelatnosti ili za izuzete nabave pravo na odbitak je ograničeno ili isključeno.

Izlazak iz sustava PDV-a moguć je uz uvjete vezane uz visinu prometa i razdoblje u kojem ste bili obveznik. Izlazak se prijavljuje Poreznoj upravi, a do tada se primjenjuju sva pravila za obveznike.

Informacijski posrednik je ovlašteni pružatelj usluge koji za vas šalje i prima e-račune kroz mrežu i prema Poreznoj upravi. On je tehnička poveznica između vašeg softvera i sustava razmjene e-računa.

Za razmjenu B2B e-računa u pravilu trebate informacijskog posrednika jer se računi ne razmjenjuju izravno, nego kroz mrežu. Mnogi softveri za izdavanje računa već imaju posrednika ugrađenog u uslugu.

Da, posrednika možete promijeniti, ali treba uskladiti prijavu i postavke kako se razmjena računa ne bi prekinula. Preporuka je promjenu odraditi planirano, a ne usred izdavanja računa.

Usluga posrednika u pravilu je dio cijene softvera ili zasebne pretplate i ovisi o pružatelju. Bitno je da pokriva i slanje i zaprimanje e-računa te prijavu Poreznoj upravi.

Rok plaćanja dogovara se s kupcem i navodi na računu, a za poslovne transakcije zakon postavlja okvire za maksimalne rokove. Ako rok nije dogovoren, primjenjuje se zakonski zadani rok.

Model i poziv na broj su oznake na uplatnici koje omogućuju da se uplata automatski poveže s vašim računom. Bez ispravnog poziva na broj uplata se teže prepoznaje i sparuje.

Za nenaplaćeni račun možete poslati opomenu, obračunati zakonske zatezne kamate i po potrebi pokrenuti naplatu putem ovrhe. Uredna dokumentacija (račun, otprema, komunikacija) ključna je za uspješnu naplatu.

U smislu fiskalizacije, kartice i druga slična plaćanja na licu mjesta tretiraju se kao gotovinski promet i fiskaliziraju se kroz CIS. Plaćanje virmanom na račun tretira se drukčije i ulazi u režim e-računa.

Najlakše je voditi evidenciju u softveru koji povezuje izdane račune s priljevima s bankovnog računa. Tako odmah vidite što je naplaćeno, a što je dospjelo i nije plaćeno.

Obrt i trgovačko društvo posluju preko poslovnog (žiro) računa odvojenog od privatnog. To je nužno za uredno knjiženje primitaka i izdataka te za usklađivanje s poreznim evidencijama.

Mnogi softveri omogućuju uvoz izvoda ili izravno povezivanje s bankom kako bi se uplate automatski sparile s računima. Time se smanjuje ručni rad i greške pri praćenju naplate.

Sredstva na poslovnom računu poslovna su imovina i njihovo podizanje za privatne svrhe ima porezne posljedice ovisno o obliku poslovanja. Privatne i poslovne troškove treba jasno razdvajati.

IBAN je međunarodni broj bankovnog računa koji se navodi na računu kako bi kupac znao kamo uplatiti. Uz IBAN se navodi i poziv na broj radi automatskog prepoznavanja uplate.

Obrtnici mjesečno plaćaju doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje obračunate na propisanu osnovicu. Stope su zakonom određene (MIO I, MIO II i HZZO), a iznos ovisi o osnovici koja se primjenjuje na vaš status.

Osobni odbitak je dio dohotka koji nije oporezovan i koristi se pri obračunu poreza na dohodak. Visina osobnog odbitka i mogućih uvećanja propisana je zakonom i provjerava se kod Porezne uprave.

Da, i paušalni obrtnik plaća mjesečne doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje neovisno o paušalnom porezu. Doprinosi i porez dvije su odvojene obveze.

Porez na dividendu (udjel u dobiti) plaća se po stopi 12% pri isplati iz dobiti društva. Riječ je o porezu na dohodak od kapitala koji se obračunava pri samoj isplati.

Dohodak se oporezuje po dvije stope, nižoj 20% do određene godišnje granice i višoj 30% iznad nje. Konkretan prag i lokalne razlike provjeravaju se kod Porezne uprave i jedinice lokalne samouprave.

Trebate aktivan poslovni subjekt (OIB), prijavljen poslovni prostor i naplatni uređaj, digitalni certifikat za fiskalizaciju i softver povezan s CIS-om i informacijskim posrednikom. Time pokrivate i gotovinske i B2B račune.

Da, web softver radi kroz preglednik bez instalacije, pa račune možete izdavati s računala ili mobitela. Bitno je da je povezan s vašim certifikatom i sustavom razmjene e-računa.

E-arhiva je uredno pohranjivanje izdanih i primljenih računa u elektroničkom obliku tijekom zakonskog roka čuvanja. Računi moraju ostati čitljivi i dostupni za eventualni nadzor.

Prelazak znači prijenos podataka o kupcima i artiklima te nastavak numeracije računa bez prekida. Najjednostavnije je migraciju odraditi na kraju ili početku razdoblja i provjeriti da fiskalizacija odmah radi.

Registriraj se, unesi podatke o poslovnom subjektu, učitaj digitalni certifikat i poveži se s informacijskim posrednikom. Nakon toga možete izdavati fiskalizirane račune i razmjenjivati e-račune iz jednog mjesta.