Državna uprava

Vlada planira rast industrije: udio u BDP-u s 10,6 na 12,5% do 2034.

Vlada planira rast industrije: udio u BDP-u s 10,6 na 12,5% do 2034.
Srednji utjecaj
mfin.gov.hr

TL;DR

Vlada je usvojila Nacionalni plan za razvoj industrije 2027.-2034. s ciljem rasta udjela prerađivačke industrije u BDP-u s 10,6 na 12,5 posto.

Na 18. Liderovoj konferenciji "Dan velikih planova" okupili su se predstavnici državnih institucija, financijskog sektora te čelnici vodećih hrvatskih i regionalnih kompanija. Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule govorio je o ekonomskoj politici ususret 2027. godini, istaknuvši da se ona suočava s nizom ciljeva koji su često međusobno suprotstavljeni.

Bule je naveo da ti ciljevi uključuju smanjenje inflacije i očuvanje fiskalne discipline, ali i održavanje gospodarskog rasta te ublažavanje geopolitičkih rizika. Hrvatska, prema njegovim riječima, u novu godinu ulazi nakon dugog razdoblja snažnog gospodarskog rasta, a u usporedbi s ostatkom Europske unije "pobjednik je po pitanju rasta u posljednjih 10 godina". Ministar gospodarstva Ante Šušnjar predstavio je ambiciju Nacionalnog plana za razvoj industrije Republike Hrvatske od 2027. do 2034. godine, koji je Vlada usvojila prošlog tjedna. Cilj je da do 2034. udio bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije u BDP-u poraste s 10,6 na 12,5 posto.

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber poručila je da država mora prepustiti palicu gospodarskom sektoru te da se HUP protivi ad hoc porezima na prekomjernu maržu od 50 posto i zamrzavanju cijena proizvoda jer, kako je rekla, otežavaju planiranje troškova i investicija. Predsjednik Republike Zoran Milanović osvrnuo se na energetsku samodostatnost i pokretanje gradnje nuklearne elektrane, a kao pokazatelje napretka naveo je BDP po paritetu kupovne moći iznad 40 tisuća dolara i medijalnu plaću od 1500 eura.

Konkretni koraci za poduzetnike zasad ostaju na razini najava i strateških dokumenata. Plan za industriju trebao bi dati dugoročan smjer industrijskoj politici i veću predvidivost onima koji ulažu u proizvodnju, u trenutku kada geopolitičke napetosti, poremećaji opskrbnih lanaca te cijene energije i sirovina otežavaju dugoročno planiranje.

Što napraviti

  • ✓Pratite detalje Nacionalnog plana za razvoj industrije 2027.-2034. i što donosi za Vaš sektor
  • ✓Ako ulažete u proizvodnju, razmotrite kako se planirane mjere odnose na Vaše dugoročne planove

Istražite dalje

Srodne vijesti

Prag za prospekt raste s 8 na 12 milijuna eura — što to znači za izdavatelje

Vlada je u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala. Cilj je smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, posebno malih i srednjih, te ubrzati postupke javnih ponuda i uvrštenja. Ključna konkretna promjena je povećanje praga za izuzeće od obveze izrade prospekta s 8 na 12 milijuna eura. Zakon se usklađuje s pravnom stečevinom EU-a i strateškim okvirom za razvoj tržišta kapitala do 2030. godine.

NPOO zaokružen: Hrvatska traži zadnjih 2,7 mlrd. eura, dosad povučeno 7,3 mlrd.

Hrvatska je Europskoj komisiji poslala završni objedinjeni zahtjev za plaćanje iz NPOO-a vrijedan 2,7 milijardi eura, čime je službeno pokrenut postupak isplate preostalog iznosa. Ukupno je kroz NPOO Hrvatskoj na raspolaganju 10 milijardi eura, od čega je dosad isplaćeno 7,3 milijarde. Završni zahtjev obuhvaća preostalih 153 pokazatelja provedbe reformi i ulaganja. Među dosad provedenim mjerama su i 118 milijuna eura potpora poduzećima za digitalizaciju i inovacije te 252 milijuna eura za tranziciju na energetski učinkovito gospodarstvo.

Porezne izmjene: ukida se porez na mirovine, paušalcima do 40.000 eura bez povećanja

Vlada je u Sabor uputila paket poreznih izmjena koji obuhvaća zakone o porezu na dohodak, doprinosima, porezu na dobit, PDV-u i Hrvatskom investicijskom računu. Ključna novost je ukidanje poreza na dohodak za mirovine od 1. siječnja 2027., čime će biti oslobođeno oko 541 tisuća umirovljenika s mirovinama do 5000 eura. Uvodi se i porez na prekomjerne profitne marže za oko 1800 velikih i srednjih poduzetnika koji su u 2026. znatno povećali marže. Paušalnim obrtima s primitcima do 40.000 eura, njih 83 %, porezno opterećenje neće rasti.