Državna uprava

Država izdala 1,25 milijardi eura novih obveznica: Što to znači za cijenu novca?

Država izdala 1,25 milijardi eura novih obveznica: Što to znači za cijenu novca?
Srednji utjecaj
mfin.gov.hr

TL;DR

Država se zadužila za 1,25 milijardi eura uz kamatu od 3% radi vraćanja starih dugova i pokrivanja proračuna.

Republika Hrvatska, putem Ministarstva financija, realizirala je novo izdanje državnih obveznica na domaćem tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1,25 milijardi eura. Knjiga upisa bila je otvorena u utorak, 7. srpnja 2026. godine, od 9:00 do 14:15 sati. Interes institucionalnih ulagatelja bio je iznimno velik te je dosegnuo iznos od 1,5 milijardi eura, što je više od planiranog izdanja.

Obveznice dospijevaju 2031. godine, a izdanje je realizirano uz godišnju kamatnu stopu od 3,00% te prinos do dospijeća od 3,08%. Službeni datum izdanja, odnosno uvrštenja u sustav Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD), je 10. srpnja 2026. godine. Očekuje se da će se ovim vrijednosnim papirima moći trgovati na Službenom tržištu Zagrebačke burze najkasnije do 13. srpnja 2026.

Za male poduzetnike i direktore poduzeća ovo je važna vijest jer prinos na državne obveznice služi kao referentna točka za određivanje kamatnih stopa u cijeloj državi. Uspješno izdanje uz stabilnu kamatu sugerira da financijska tržišta i dalje vide Hrvatsku kao sigurnu destinaciju za ulaganje. Prikupljeni novac država će iskoristiti za refinanciranje postojećih dugova koji dolaze na naplatu te za financiranje proračunskih rashoda, čime se održava stabilnost javnih financija.

Iako ovo izdanje nije bilo namijenjeno izravno građanima ili malim obrtnicima, ono postavlja "pod" ispod kojeg kamatne stope na komercijalne kredite vjerojatno neće padati u skorije vrijeme. Poduzetnici bi trebali pratiti ove trendove pri planiranju dugoročnih investicija i pregovaranju o uvjetima financiranja s poslovnim bankama.

Istražite dalje

Srodne vijesti

Prag za prospekt raste s 8 na 12 milijuna eura — što to znači za izdavatelje

Vlada je u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala. Cilj je smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, posebno malih i srednjih, te ubrzati postupke javnih ponuda i uvrštenja. Ključna konkretna promjena je povećanje praga za izuzeće od obveze izrade prospekta s 8 na 12 milijuna eura. Zakon se usklađuje s pravnom stečevinom EU-a i strateškim okvirom za razvoj tržišta kapitala do 2030. godine.

NPOO zaokružen: Hrvatska traži zadnjih 2,7 mlrd. eura, dosad povučeno 7,3 mlrd.

Hrvatska je Europskoj komisiji poslala završni objedinjeni zahtjev za plaćanje iz NPOO-a vrijedan 2,7 milijardi eura, čime je službeno pokrenut postupak isplate preostalog iznosa. Ukupno je kroz NPOO Hrvatskoj na raspolaganju 10 milijardi eura, od čega je dosad isplaćeno 7,3 milijarde. Završni zahtjev obuhvaća preostalih 153 pokazatelja provedbe reformi i ulaganja. Među dosad provedenim mjerama su i 118 milijuna eura potpora poduzećima za digitalizaciju i inovacije te 252 milijuna eura za tranziciju na energetski učinkovito gospodarstvo.

Vlada planira rast industrije: udio u BDP-u s 10,6 na 12,5% do 2034.

Na 18. Liderovoj konferenciji "Dan velikih planova" državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule govorio je o ekonomskoj politici ususret 2027. godini, koja se suočava s nizom međusobno suprotstavljenih ciljeva. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar predstavio je ambiciju Nacionalnog plana za razvoj industrije od 2027. do 2034. godine, kojeg je Vlada usvojila prošlog tjedna. HUP upozorava da se protivi ad hoc porezima na prekomjernu maržu od 50 posto i zamrzavanju cijena proizvoda.