FiskAI
Državna uprava

Ministarstvo demantira: kupnja na rate karticama se ne mijenja

Ministarstvo demantira: kupnja na rate karticama se ne mijenja
Srednji utjecaj
mfin.gov.hr

TL;DR

Kupnja na rate kreditnim i debitnim karticama ostaje nepromijenjena; nove obveze procjene kreditne sposobnosti odnose se samo na trgovce koji sami financiraju obročnu otplatu.

Ministarstvo financija objavilo je ispravak netočnih medijskih navoda o novom Zakonu o potrošačkim kreditima. Zakon je donesen 15. srpnja 2026., a stupa na snagu 20. studenoga 2026. godine. Cilj je pojasniti što se mijenja za potrošače i trgovce.

Ključna razlika je između kupnje na rate putem kreditnih/debitnih kartica i obročne otplate koju izravno omogućuje trgovac. Kod kartičnih rata banka je već procijenila kreditnu sposobnost i odobrila limit, pa svaka pojedinačna kupnja nije novi kredit. Trgovac u tom slučaju nije vjerovnik i na njega se ne primjenjuju nove obveze. S druge strane, ako trgovac sam financira obročnu otplatu (npr. za mobitele, namještaj), tada on postaje vjerovnik i mora provoditi procjenu kreditne sposobnosti prema novom zakonu.

Ovo pojašnjenje važno je jer su se u medijima pojavile netočne informacije da će svaka kupnja na rate zahtijevati novu provjeru. Ministarstvo naglašava da se za kartične rate ništa ne mijenja. Hrvatska narodna banka će podzakonskim propisom urediti detaljnije kriterije procjene kreditne sposobnosti za vjerovnike.

Trgovci koji nude vlastite obročne otplate trebaju se pripremiti na nove obveze, dok oni koji samo prihvaćaju kartične rate mogu nastaviti poslovati kao i do sada. Zakon stupa na snagu 20. studenoga 2026., ali pojedine odredbe imaju odgođenu primjenu.

Čitaj izvorni članak

Što napraviti

  • ✓Provjerite nudite li obročno plaćanje izravno (bez kartice) – ako da, pratite podzakonske propise HNB-a.
  • ✓Ako samo prihvaćate kartične rate, nema potrebe za promjenama.

Istražite dalje

Istražite FiskAI za svoje poslovanje.

Pregledajte alate za račune i poslovnu evidenciju.

Registriraj se

Srodne vijesti

Prag za prospekt raste s 8 na 12 milijuna eura — što to znači za izdavatelje

Vlada je u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala. Cilj je smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, posebno malih i srednjih, te ubrzati postupke javnih ponuda i uvrštenja. Ključna konkretna promjena je povećanje praga za izuzeće od obveze izrade prospekta s 8 na 12 milijuna eura. Zakon se usklađuje s pravnom stečevinom EU-a i strateškim okvirom za razvoj tržišta kapitala do 2030. godine.

NPOO zaokružen: Hrvatska traži zadnjih 2,7 mlrd. eura, dosad povučeno 7,3 mlrd.

Hrvatska je Europskoj komisiji poslala završni objedinjeni zahtjev za plaćanje iz NPOO-a vrijedan 2,7 milijardi eura, čime je službeno pokrenut postupak isplate preostalog iznosa. Ukupno je kroz NPOO Hrvatskoj na raspolaganju 10 milijardi eura, od čega je dosad isplaćeno 7,3 milijarde. Završni zahtjev obuhvaća preostalih 153 pokazatelja provedbe reformi i ulaganja. Među dosad provedenim mjerama su i 118 milijuna eura potpora poduzećima za digitalizaciju i inovacije te 252 milijuna eura za tranziciju na energetski učinkovito gospodarstvo.

Vlada planira rast industrije: udio u BDP-u s 10,6 na 12,5% do 2034.

Na 18. Liderovoj konferenciji "Dan velikih planova" državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule govorio je o ekonomskoj politici ususret 2027. godini, koja se suočava s nizom međusobno suprotstavljenih ciljeva. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar predstavio je ambiciju Nacionalnog plana za razvoj industrije od 2027. do 2034. godine, kojeg je Vlada usvojila prošlog tjedna. HUP upozorava da se protivi ad hoc porezima na prekomjernu maržu od 50 posto i zamrzavanju cijena proizvoda.