Pravilnik o automatskoj razmjeni informacija u području poreza

Financijska institucija podrazumijeva skrbničku instituciju, depozitnu instituciju, investicijski subjekt ili određeno društvo za osiguranje.

Skrbnička institucija podrazumijeva svaki subjekt čiji se značajan dio poslovanja odnosi na držanje financijske imovine za tuđi račun. Subjekt drži financijsku imovinu za tuđi račun kao značajan dio svog poslovanja ako je bruto dobit subjekta koja proizlazi iz držanja financijske imovine i povezanih financijskih usluga jednaka ili veća od 20% bruto dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedeća dva razdoblja:

Depozitna institucija podrazumijeva svaki subjekt koji prihvaća depozite u sklopu svog redovnog bankarskog ili sličnog poslovanja, ili drži e-novac ili digitalne valute središnje banke za račun stranke.

Investicijski subjekt podrazumijeva:

Smatra se da poslovanje subjekta prvenstveno obuhvaća najmanje jednu aktivnost iz stavka 4. točke 1. ovoga članka ili da njegova bruto dobit prvenstveno proizlazi iz ulaganja ili ponovnog ulaganja u financijsku imovinu ili kriptoimovinu o kojoj se izvješćuje ili trgovanja financijskom imovinom ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje u skladu sa stavkom 4. točkom 2. ovoga članka, ako bruto dobit subjekta koja proizlazi iz relevantnih aktivnosti iznosi ili prelazi 50 % bruto dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedećih razdoblja:

Pojam ulaganje, praćenje ili upravljanje na neki drugi način financijskom imovinom, novčanim sredstvima ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje za tuđi račun za potrebe stavka 4. točke 1. podtočke c) ovoga članka, ne uključuje pružanje usluga provedbe transakcija razmjene za stranku ili u njihovo ime.

Investicijski subjekt ne podrazumijeva subjekt koji je aktivni nefinancijski subjekt jer taj subjekt ispunjava neki od kriterija iz članka 37. točaka 4. do 7. ovoga Pravilnika.

Investicijski subjekt iz stavaka 4. i 5. ovoga članka tumači se u skladu sa sličnim tekstom utvrđenim u definiciji pojma financijska institucija u skladu s posebnim propisom koji uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma.

Financijska imovina ne podrazumijeva nedužnički, izravni udjel u nekretninama.

Elektronički novac ili e-novac podrazumijeva svaki proizvod:

Pojam elektronički novac ili e-novac ne podrazumijeva proizvod stvoren isključivo radi lakšeg prijenosa sredstava od stranke do druge osobe u skladu s uputama stranke. Proizvod nije stvoren samo radi lakšeg prijenosa sredstava ako se, u redovnom poslovanju subjekta prenositelja, sredstva povezana s takvim proizvodom drže dulje od 60 dana nakon primitka uputa za olakšavanje prijenosa ili ako se, u slučaju izostanka uputa, ta sredstva zadržavaju dulje od 60 dana nakon primitka sredstava.

Sastavni dio države članice i/ili druge jurisdikcije podrazumijeva svaku osobu, organizaciju, agenciju, ured, fond, tijelo ili drugo tijelo, bez obzira na to kako je označeno, koje predstavlja upravno tijelo države članice i/ili druge jurisdikcije. Neto prihodi upravnih tijela obvezno se uplaćuju na njegov vlastiti račun ili na druge račune države članice i/ili druge jurisdikcije, pri čemu niti jedan dio ne može biti u korist neke privatne osobe. Sastavni dio države članice i /ili druge jurisdikcije ne obuhvaća fizičku osobu koja je vladar, dužnosnik ili rukovoditelj, kada nastupa privatno ili u osobno ime.

Kontrolirani subjekt podrazumijeva subjekt koji je formalno odvojen od države članice i/ ili druge jurisdikcije ili na drugi način čini zaseban pravni subjekt, pod uvjetom da:

Prihodi ne idu u korist privatnih osoba ako su takve osobe naznačene kao korisnici javnog programa, a programske aktivnosti provode se radi zajedničke općedruštvene dobrobiti ili se odnose na provođenje neke faze javnog upravljanja. Međutim, neovisno o prethodno navedenom, smatra se da prihodi idu u korist privatnih osoba ako su ostvareni od strane tijela javne vlasti kroz neke gospodarske djelatnosti kao što je poslovno bankarstvo, u okviru koje se pružaju financijske usluge privatnim osobama.

Investicijski subjekt koji je uređen kao subjekt za zajednička ulaganja ne gubi status izuzetog subjekta za zajednička ulaganja iz stavka 1. ovoga članka samo zbog toga što je subjekt za zajednička ulaganja izdao materijalizirane dionice na donositelja pod sljedećim uvjetima:

Financijski račun ne podrazumijeva nijedan račun koji se smatra isključenim računom u skladu s člankom 30. ovoga Pravilnika.

Neovisno o stavku 1. ovoga članka, novčana vrijednost ne uključuje iznos plativ na temelju ugovora o osiguranju:

Postojeći račun podrazumijeva račun koji vodi izvještajna financijska institucija na dan 31. prosinca 2015. ili ako se račun smatra financijskim računom isključivo na temelju članka 20. točaka 2. i 3. ovoga Pravilnika, financijski račun koji izvještajna financijska institucija vodi na dan 31. prosinca 2015.

svaki financijski račun imatelja računa, bez obzira na datum otvaranja tog financijskog računa:

Račun velike vrijednosti podrazumijeva postojeći račun fizičke osobe čije agregirano stanje ili vrijednost na dan 31. prosinca 2015. ili 31. prosinca svake sljedeće godine prelazi iznos u eurima​ koji odgovara iznosu od 1.000.000,00 USD.

Isključeni račun podrazumijeva bilo koji od računa iz stavaka 2. do 11. ovoga članka.

Isključeni račun podrazumijeva mirovinski račun koji ispunjava sljedeće uvjete:

Za financijski račun koji inače ispunjava uvjete iz stavka 2. točke 5. ovoga članka, smatrat će se da i dalje ispunjava te uvjete i u slučaju kad se na taj financijski račun prenesu sredstva s jednog ili više financijskih računa koji ispunjavaju uvjete iz stavaka 2. i 4. ovoga članka ili se na taj financijski račun prenesu sredstava iz jednog ili više fondova mirovinskog osiguranja koji ispunjavaju uvjete iz članaka 14. do 16. ovoga Pravilnika.

Isključeni račun podrazumijeva račun koji ispunjava sljedeće uvjete:

Za financijski račun koji inače ispunjava uvjete iz stavka 4. točke 4. ovoga članka, smatrat će se da i dalje ispunjava te uvjete i u slučaju kad se na taj financijski račun prenesu sredstava s jednog ili više financijskih računa koji ispunjavaju uvjete iz stavaka 2. i 4. ovoga članka ili se na taj financijski račun prenesu sredstva iz jednog ili više fondova mirovinskog osiguranja koji ispunjavanju uvjete iz članka 14. do 16. ovoga Pravilnika.

Isključeni račun podrazumijeva ugovor o životnom osiguranju kod kojeg razdoblje osiguranja završava prije 90-e godine života fizičke osobe pod uvjetom da ispunjava sljedeće uvjete:

Isključeni račun podrazumijeva račun koji se drži isključivo u svrhu ostavštine, ako dokumentacija o takvom računu sadrži i presliku oporuke umrle osobe ili izvod iz matice umrlih.

Isključeni račun podrazumijeva račun uspostavljen u vezi s nečim od sljedećeg:

Isključenim računom smatra se depozitni račun koji predstavlja sav elektronički novac koji se drži za račun stranke, ako na kraju dana kojim završava razdoblje od 90 dana pomični prosjek agregiranog stanja ili agregirane vrijednosti računa tijekom bilo kojeg razdoblja od 90 uzastopnih dana nije premašio 10.000,00 USD na bilo koji dan tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja.

Isključenim računom smatra se depozitni račun koji ispunjava sljedeće uvjete:

Isključenim računom smatra se svaki drugi račun za koji postoji mali rizik od njegove zloporabe u svrhu porezne utaje, koji je u znatnoj mjeri sličnih obilježja kao bilo koji račun iz stavaka 4. do 9. ovoga članka, te je naveden u Popisu iz članka 60. stavka 1. ovoga Pravilnika, pod uvjetom da status takvog računa kao isključenog računa ne ugrožava učinkovitu borbu protiv poreznih prijevara i utaja.

U slučaju trusta pojam iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na vlasnika/vlasnike imovine, skrbnika/skrbnike i upravitelja/upravitelje trusta (ako ga/ih ima), korisnika/korisnike, ili vrstu/vrste korisnika te na svaku drugu fizičku osobu ili fizičke osobe koja ima/koje imaju stvarnu kontrolu nad trustom

U slučaju pravnog aranžmana koji nije trust, pojam iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva osobe na istovjetnim ili sličnim položajima.

Pojam osobe koje imaju kontrolu mora se tumačiti na način koji je u skladu sa sličnim tekstom utvrđenim u definiciji pojma financijska institucija u preporukama radne skupine za financijske aktivnosti (Financial Action Task Force – FATF).

U slučaju ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, imatelj računa je svaka osoba koja ima pravo pristupa novčanoj vrijednosti ili pravo na promjenu korisnika ugovora. Ako nitko ne može pristupiti novčanoj vrijednosti ili ne može promijeniti korisnika, imatelj računa je svaka osoba navedena u ugovoru kao vlasnik, kao i svaka osoba na koju je, na temelju uvjeta ugovora, preneseno pravo na primitak isplate. Po dospijeću ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, svaka osoba koja ima pravo na primitak isplate po ugovoru smatra se imateljem računa.

U odnosu na postojeći račun subjekta, izvještajne financijske institucije mogu upotrebljavati kao dokumentirani dokaz svaku klasifikaciju iz evidencija izvještajne financijske institucije u vezi s imateljem računa određenu na temelju standardiziranog sustava označivanja industrija, koju je izvještajna financijska institucija zabilježila u skladu sa svojim uobičajenim i poslovnim praksama, a za potrebe postupaka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ili za druge regulatorne potrebe (osim u svrhu oporezivanja) i koje je izvještajna financijska institucija provela prije datuma klasificiranja financijskog računa kao postojećeg računa, pod uvjetom da izvještajna financijska institucija ne zna ili nema razloga znati da je takva klasifikacija netočna i nepouzdana.

Pojam standardizirani sustav brojčanog označivanja industrija podrazumijeva i sustav označivanja koji se upotrebljava za klasifikaciju subjekata prema vrsti poslovne djelatnosti u svrhu koja je različita od svrhe oporezivanja.

Subjekt koji podnosi izvješće može biti krajnje matično društvo, zamjensko matično društvo ili bilo koji subjekt određen u skladu sa člancima 102., 103. i 104. ovoga Pravilnika.

Aranžman podrazumijeva sljedeće:

Aranžman iz stavka 1. ovoga članka može biti sklopljen ili dogovoren od strane jedne ili više osoba:

Platforma podrazumijeva bilo kakav softver, uključujući internetsku stranicu ili njezin dio, i aplikacije, uključujući mobilne aplikacije, kojima korisnici mogu pristupiti i kojima se prodavateljima omogućuje da se povežu s drugim korisnicima za potrebe izravnog ili neizravnog obavljanja relevantne aktivnosti za takve korisnike. Ona uključuje i aranžmane za ubiranje i plaćanje naknade za relevantnu aktivnost.

Platforma iz stavka 1. ovoga članka ne uključuje softver s pomoću kojeg se bez daljnje intervencije u obavljanju relevantne aktivnosti isključivo omogućuje bilo što od navedenog:

Važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela podrazumijeva sporazum između nadležnih tijela država članica i jurisdikcije izvan Europske unije kojim se zahtjeva automatska razmjena informacija jednakovrijednih informacijama navedenima u članku 35.l Zakona kako je potvrđeno provedbenim aktom Europske komisije.

Europska komisija, nakon obrazloženog zahtjeva države članice ili na vlastitu inicijativu, provedbenim aktom utvrđuje jesu li informacije koje je potrebno automatski razmijeniti na temelju sporazuma između kvalificiranih nadležnih tijela države članice i jurisdikcije izvan Europske unije iz stavka 1. ovoga članka jednakovrijedne onima iz članka 35.l Zakona.​

Relevantna aktivnost iz stavka 1. ovoga članka ne uključuje aktivnost koju prodavatelj obavlja kao zaposlenik operatera platforme ili povezanog subjekta operatera platforme.

Subjekt podrazumijeva pravnu osobu ili pravni aranžman, kao što je trgovačko društvo, partnerstvo, trust ili zaklada.

Subjekt iz stavka 1. ovoga članka je povezani subjekt drugog subjekta ako bilo koji od tih subjekata ima kontrolu nad drugim subjektom ili ako su dva subjekta pod zajedničkom kontrolom koja uključuje izravno ili neizravno vlasništvo nad više od 50 % glasačkih prava i vrijednosti u subjektu.

Kad je riječ o posrednim udjelima, ispunjenje zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se množenjem stopa udjela po uzastopnim razinama.

Ako osoba ima više od 50 % glasačkih prava, smatra se osobom koja ima 100 % tih prava.​

Elektronički novac ili e-novac podrazumijeva svaku kriptoimovinu:

Elektronički novac ne uključuje proizvod stvoren isključivo radi lakšeg prijenosa sredstava od klijenta do druge osobe u skladu s uputama stranke. Proizvod nije stvoren isključivo radi lakšeg prijenosa sredstava ako se, u redovnom poslovanju subjekta prenositelja, sredstva povezana s takvim proizvodom drže dulje od 60 dana nakon primitka uputa za olakšavanje prijenosa ili ako se, u slučaju izostanka uputa, ta sredstva zadržavaju dulje od 60 dana nakon primitka sredstava.

Korisnik kriptoimovine podrazumijeva pojedinca ili subjekt koji je stranka izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom za potrebe izvršavanja transakcija o kojima se izvješćuje. Pojedinac ili subjekt koji nije financijska institucija ili izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom, koji kao korisnik kriptoimovine djeluje u korist ili za račun drugog pojedinca ili subjekta u svojstvu zastupnika, skrbnika, ovlaštenika, potpisnika, investicijskog savjetnika ili posrednika ne smatra se korisnikom kriptoimovine, nego se njime smatra taj drugi pojedinac ili subjekt.

Ako izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom pruža uslugu kojom u ime ili za račun trgovca provodi maloprodajne platne transakcije o kojima se izvješćuje, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom smatra i stranku koji je druga ugovorna strana u odnosu na trgovca korisnikom kriptoimovine u tom kontekstu maloprodajne platne transakcije o kojoj se izvješćuje, pod uvjetom da je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dužan, u skladu s propisom o sprečavanju pranja novca, provjeriti identitet stranke na temelju maloprodajne platne transakcije o kojoj se izvješćuje.

Investicijski subjekt podrazumijeva svaki subjekt:

čija bruto dobit prvenstveno proizlazi iz ulaganja ili ponovnog ulaganja u financijsku imovinu ili kriptoimovinu o kojoj se izvješćuje ili trgovanja financijskom imovinom ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje, ako subjektom upravlja drugi subjekt koji je depozitna institucija, skrbnička institucija, određeno društvo za osiguranje ili investicijski subjekt iz stavka 1. ovoga članka.

Smatra se da je poslovanjem subjekta prvenstveno obuhvaćena najmanje jedna aktivnost iz stavka 1. ovoga članka ili da njegova bruto dobit prvenstveno proizlazi iz ulaganja ili ponovnog ulaganja u financijsku imovinu ili kriptoimovinu o kojoj se izvješćuje ili trgovanja financijskom imovinom ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje za potrebe članka stavka 2. ovoga članka, ako bruto dobit subjekta koja proizlazi iz relevantnih aktivnosti iznosi ili prelazi 50% bruto dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedećih razdoblja: i. trogodišnjeg razdoblja koje završava 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj je provedeno određivanje; ili ii. razdoblja tijekom kojeg subjekt postoji.

Ulaganje, praćenje ili upravljanje na neki drugi način financijskom imovinom, novčanim sredstvima ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje za tuđi račun ne uključuje pružanje usluga provedbe transakcija razmjene za stranke ili u njihovo ime.

Investicijski subjekt ne podrazumijeva subjekt koji je aktivni subjekt iz članka 57.al stavka 1. točaka 2. do 5. ovoga Pravilnika.

Ovaj članka tumači se u skladu sa sličnim tekstom iz definicije pojma financijska institucija u skladu s propisom koji uređuje pranje novca i financiranje terorizma.

Pojam kontrolirani subjekt podrazumijeva subjekt koji je oblikom odvojen od jurisdikcije ili na drugi način čini zaseban pravni subjekt, uz sljedeće uvjete:

Prihodi ne idu u korist privatnih osoba ako su takve osobe naznačene kao korisnici javnog programa, a programske aktivnosti provode se radi zajedničke općedruštvene dobrobiti ili se odnose na provođenje neke faze javnog upravljanja.

Neovisno o stavku 2. ovoga članka smatra se da prihodi idu u korist privatnih osoba ako su prihodi ostvareni preko tijela javne vlasti za obavljanje komercijalne djelatnosti, kao što je komercijalno bankarsko poslovanje, u okviru koje se pružaju financijske usluge privatnim osobama.

Financijska imovina uključuje vrijednosni papir (primjerice, dionički udio u trgovačkom društvu; partnerstvo ili stvarni vlasnički udio u partnerstvu ili trustu u koje su udruženi brojni partneri ili se njihovim vlasničkim udjelima trguje na burzi; mjenicu, obveznicu, zadužnicu ili drugi dokaz o zaduženosti), partnerski udio, robu, ugovor o razmjeni (na primjer, kamatne ugovore o razmjeni, valutne ugovore o razmjeni, ugovore o razmjeni osnove, gornje granice kamatnih stopa, donje granice kamatnih stopa, robne ugovore o razmjeni, ugovore o razmjeni vlasničkih vrijednosnih papira, ugovore o razmjeni s obzirom na indeks vlasničkih vrijednosnih papira i slične ugovore), ugovor o osiguranju ili ugovor o rentnom osiguranju, ili bilo koji udio (uključujući ročnicu ili terminski ugovor ili opciju) u vrijednosnom papiru, kriptoimovini o kojoj se izvješćuje, partnerskom udjelu, robi, ugovoru o razmjeni, ugovoru o osiguranju ili ugovoru o rentnom osiguranju.

Financijska imovina ne uključuje nedužnički, izravni udjel u nekretninama.

Vlasnički udio podrazumijeva u slučaju partnerstva koje je financijska institucija, udio u kapitalu ili udio u dobiti ostvarenoj partnerstvom.

U slučaju trusta koji je financijska institucija, vlasnički udjel smatra se udjelom koji drži osoba koju se smatra vlasnikom imovine ili korisnikom trusta u cijelosti ili njegova dijela ili svaka druga fizička osoba koja ima stvarnu kontrolu nad trustom.

Osoba o kojoj se izvješćuje smatrat će se korisnikom trusta ako takva osoba o kojoj se izvješćuje ima pravo izravno ili neizravno (primjerice posredstvom ovlaštene osobe) primati obveznu raspodjelu imovine ili može primiti, izravno ili neizravno, diskrecijsku raspodjelu imovine iz trusta.

Subjekt podrazumijeva pravnu osobu ili pravni aranžman, kao što je trgovačko društvo, partnerstvo, trust ili zaklada.

Subjekt je povezani subjekt drugog subjekta ako bilo koji od njih kontrolira drugog ili ako su dva subjekta pod zajedničkom kontrolom, a kontrola uključuje izravno ili neizravno vlasništvo više od 50 % glasačkih prava i vrijednosti u subjektu.

Podružnica podrazumijeva jedinicu, poduzeće ili poslovnicu pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje s kojom se postupa kao s podružnicom u skladu s regulatornim režimom jurisdikcije ili koja je na drugi način regulirana zakonima jurisdikcije kao odvojena od drugih poslovnica, jedinica ili podružnica izvještajnog pružatelja sluga povezanih s kriptoimovinom.

Sve jedinice, poduzeća ili poslovnice izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koje se nalaze u istoj jurisdikciji smatraju se jednom podružnicom.

PIB podrazumijeva porezni identifikacijski broj ili njegov funkcionalni ekvivalent ako nema poreznog identifikacijskog broja

PIB je svaki broj ili kôd koje nadležno tijelo upotrebljava za identificiranje poreznog obveznika.

Prijava s informacijama o dopunskom porezu podrazumijeva prijavu s informacijama koja odražava format i sadržaj prijave u obliku standardnog predloška razvijenog u okviru GloBE pravila, koja je sastavni dio ovog Pravilnika i propisana je u skladu s člancima 35. ae do 35. ah Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza.

Prijava s informacijama o dopunskom porezu iz stavka 1. ovog članka Pravilnika uključuje sljedeće informacije o skupini multinacionalnih poduzeća: identifikaciju sastavnih subjekata, uključujući njihove porezne identifikacijske brojeve (ako postoje), jurisdikciju u kojoj se nalaze, njihov status prema GloBE pravilima, informacije o ukupnoj korporativnoj strukturi multinacionalne grupe, uključujući kontrolne udjele u sastavnim subjektima koje drže drugi sastavni subjekti, informacije potrebne za izračunavanje dodatnog poreza, efektivna porezna stopa za svaku jurisdikciju, dodatni porez svake sastavne jedinice, dodatni porez člana grupe zajedničkog pothvata, raspodjela dodatnog poreza prema pravilu o uključivanju dobiti i iznos dodatnog poreza prema svakoj jurisdikciji, kao i pravila o prenisko oporezivanoj dobiti, i druge informacije koje su dogovorene kao dio okvira implementacije GloBE pravila.

Prijava s informacijama o dopunskom porezu sadržava informacije koje su Ministarstvu financija, Poreznoj upravi potrebne za provedbu odgovarajuće procjene rizika i ocjenu točnosti obveze dopunskog poreza sastavnih subjekata multinacionalne grupe ili velike domaće skupine čiji godišnji prihod u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva u najmanje dvije od četiri fiskalne godine koje neposredno prethode oglednoj fiskalnoj godini iznose 750 milijuna eura ili više uključujući prihod isključenih subjekata.

Opći odjeljak podrazumijeva Odjeljak 1. Prijave s informacijama o dopunskom porezu kao dio standardnog predloška koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Opći odjeljak sadržava opće informacije o skupini multinacionalnih subjekata, uključujući njihovu korporativnu strukturu i računovodstvene informacije o izvještajnoj fiskalnoj godini, informacije o konsolidiranim financijskim izvještajima i standardu financijskog računovodstva koji se primjenjuje za konsolidirane financijske izvještaje krajnjeg matičnog društva, kao i informacije o identifikaciji i korporativnoj strukturi subjekta koji podnosi prijavu, kao i sažetu tablicu na visokoj razini.

Sastavni subjekt koji podnosi prijavu iz članka 57.bo ovog Pravilnika obvezan je za svaku jurisdikciju u kojoj se nalazi jedan ili više sastavnih subjekata multinacionalne grupe podnijeti odjeljak Informacije o multinacionalnoj grupi, osim sažetka informacija na visokoj razini iz odjeljka 1.4. i to jurisdikcijama koje imaju samo uvedeno pravilo o kvalificiranom domaćem dopunskom porezu.

Sažetak informacija na visokoj razini, kao dio općeg odjeljka omogućuje pregled primjene pojedinih pravila (pravilo o uključivanju dobiti, pravilo o prenisko oporezovanoj dobiti ili oboje), raspon efektivne porezne stope u svakoj jurisdikciji, primjenjivanje sigurnih luka ili isključenja, utjecaj sadržajnog isključenja dobiti na visinu dopunskog poreza, raspon dopunskog poreza kojeg treba platiti sukladno kvalificiranom domaćem dopunskom porezu, kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti i kvalificiranom pravilu o prenisko oporezovanoj dobiti, kao i drugih informacija.

Pojam »sigurne luke i iznimke« podrazumijeva primjenu sigurne luke odnosno iznimke sukladno Globe pravilima u pojedinim jurisdikcijama u kojima se nalazi jedan ili više sastavnih subjekata skupine multinacionalnih poduzeća temeljem kojih pravila se primjenjuju iznimke od izračuna GloBE-a koje rezultiraju da se dopunski porez svodi na nulu za određenu fiskalnu godinu.

U odjeljku 2. Prijave s informacijama o dopunskom porezu evidentiraju se informacije o sigurnim lukama i iznimkama za svaku jurisdikciju u kojoj sastavni subjekti multinacionalnih poduzeća ostvaruju uvjete za njihovu primjenu, i to: odluke o jurisdikciji sigurne luke, osnovne informacije o jurisdikciji, informacije o podgrupama, zatim odjeljak o jurisdikcijskim sigurnim lukama i izuzećima sastavnih subjekata, zajedničkih pothvata, i članova zajedničkih pothvata za svaku pojedinu jurisdikciju u kojoj se isto provodi. Ovaj dio prijave uključuje informacije o stalnim sigurnim lukama, prijelaznim sigurnim lukama, odluke o de minimus isključenju, te početnoj fazi međunarodne aktivnosti skupine multinacionalnih poduzeća (ako je primjenjivo). U navedeni dio prijave se evidentiraju i sve druge relevantne informacije kojima se dokazuje uvjeti za iznimke od izračuna dopunskog poreza, odnosno slučajeve u kojima se dopunski porez smanjuje na nulu zbog primjene sigurne luke ili de minimis izuzeća, kao i informacije koje pokazuju da multinacionalna grupa ispunjava uvjete za isključenje iz pravila o nedovoljno plaćenom porezu ili temeljem primjene pravila o prenisko oporezivanoj dobiti. Podnositelj prijave je obvezan podnijeti odjeljak o jurisdikcijskim sigurnim lukama i isključenjima za jurisdikciju u kojoj se kvalificirani domaći dopunski porez nameće sastavnim subjektima ili članovima zajedničkih pothvata ili članovima grupe zajedničkih pothvata multinacionalne grupe te jurisdikcije. Ovaj odjeljak pokazuje informacije u kojoj jedna jurisdikcija ima prava oporezivanja u odnosu na drugu sukladno GloBE pravilima.

Pristup širenja, u smislu članka 35.ag Zakona te članka 122.zt ovog Pravilnika podrazumijeva pristup omogućen sukladno Pravilima GloBE kojim se jedan ili više relevantnih odjeljaka prijave s informacijama o dopunskom porezu prosljeđuje nadležnim tijelima jurisdikcija i u skladu s kojim se:

Neovisno o prethodno navedenome, a) jurisdikcijama s pravilom o prenisko oporezivanoj dobiti s postotkom na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti koji je jednak nuli dostavlja se samo dio prijave s informacijama o dopunskom porezu koji sadržava informacije o pripisivanju dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za tu jurisdikciju, pri čemu su takve informacije u skladu s izvatkom iz odjeljka 3.4.3. prijave s informacijama o dopunskom porezu, a b) provedbenoj državi članici u kojoj se nalazi krajnje matično društvo dostavljaju se svi odjeljci o jurisdikciji.

Provedbena jurisdikcija odnosno provedbena država članica podrazumijeva jurisdikciju odnosno državu članicu koja je u određenoj izvještajnoj fiskalnoj godini provodila kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti ili kvalificirano pravilo o prenisko oporezovanoj dobiti ili oba pravila.

Kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva skup pravila koji se provodi u nacionalnom pravu određene države članice odnosno druge jurisdikcije, pod uvjetom da ta država članica odnosno druga jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima, i:

Kvalificirano pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti podrazumijeva skup pravila koji se provodi u nacionalnom pravu određene države članice odnosno druge jurisdikcije, pod uvjetom da ta država članica odnosno druga jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima, i:

Pojam » GloBE pravila« podrazumijeva model GloBE pravila OECD-a, komentar na model GloBE pravila i sve sporazumne administrativne smjernice razvijene unutar Uključivog okvira OECD-a i zemalja skupine G20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, uključujući Prijavu s informacija o dopunskom porezu, »pristup širenja« informacija i sve druge smjernice, uvjete ili zahtjeve dogovorene u okviru provedbenog okvira za GloBE.

Pravila GloBE-a primjenjuju se na sastavne subjekte koji su članovi skupine multinacionalnih kompanija s godišnjim prihodom od 750 milijuna EUR ili više u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva u najmanje dvije od četiri fiskalne godine koje neposredno prethode testiranoj fiskalnoj godini. Dodatnim pravilima se u određenim slučajevima mijenja primjena praga konsolidiranih prihoda sukladno propisanim GloBE pravilima.

Ako jedna ili više fiskalnih godina skupine multinacionalnih kompanija koje se uzimaju u obzir za potrebe stavka 2. ovog članka nije razdoblje od dvanaest mjeseci, za svaku od tih fiskalnih godina prag od 750 milijuna EUR prilagođava se razmjerno trajanju relevantne fiskalne godine.

Izvještajne financijske institucije obvezne su Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti sljedeće informacije u odnosu na svaki račun o kojem se izvješćuje i koji pripada izvještajnoj financijskoj instituciji:

Uz informacije iz stavka 2. ovoga članka navodi se valuta u kojoj je iskazan svaki relevantni iznos.

Neovisno o stavku 1. točki 1. ovoga članka, za svaki račun o kojem se izvješćuje, a koji je postojeći račun, nije potrebno navesti porezni identifikacijski broj ili više njih ili datum rođenja, ako taj porezni identifikacijski broj ili više njih ili datum rođenja nisu u evidenciji izvještajnih financijskih institucija te se na osnovi drugog pravnog okvira od te izvještajne financijske institucije ne zahtijeva prikupljanje tih podataka. Međutim, od izvještajne financijske institucije zahtijeva se da poduzme odgovarajuće mjere u cilju pribavljanja poreznog identifikacijskog broja ili više njih i datuma rođenja za postojeće račune do kraja druge kalendarske godine koja slijedi nakon godine u kojoj se za postojeće račune utvrdilo da su računi o kojima se izvješćuje i svaki put kad god je potrebno ažurirati informacije o postojećem računu u skladu s postupcima za utvrđivanje identiteta stranke kako je propisano propisom koji uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.

Porezni identifikacijski broj nije potrebno navesti ako država članica i/ili druga jurisdikcija rezidentnosti ne izdaje porezni identifikacijski broj.

Mjesto rođenja nije potrebno navesti osim ako:

Izvještajna financijska institucija nije obvezna navesti za svaku utvrđenu skupinu računa, bruto primitke od prodaje ili otkupa financijske imovine, ako je informacije o takvim bruto primicima od prodaje ili otkupa takve financijske imovine dostavila u skladu s člankom 122.zd ovoga Pravilnika.

Automatska razmjena informacija iz članka 26. Zakona i članka 58. ovoga Pravilnika odvija se elektroničkim putem, u propisanom formatu, objavljenom na mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave.

Ministarstvo financija, Porezna uprava ažurirat će popis drugih jurisdikcija u skladu s člankom 14. točkom 1. Zakona jedanput godišnje na datum 31. ožujka tekuće godine.​

Račun o kojem se izvješćuje smatra se račun od datuma kada se za njega utvrdilo da se radi o takvom računu, u skladu s postupcima dubinske analize na temelju članaka 60. do 94. ovoga Pravilnika i ako nije drukčije predviđeno, informacije koje se odnose na račun o kojem se izvješćuje moraju se dostavljati jedanput godišnje u kalendarskoj godini, koja slijedi nakon godine na koju se te informacije odnose.

Stanje ili vrijednost računa utvrđuje se posljednjeg dana kalendarske godine.

Kada se stanje ili vrijednost računa utvrđuje posljednjeg dana kalendarske godine tada se odgovarajuće stanje ili vrijednost utvrđuju posljednjeg dana izvještajnog razdoblja koje završava tom kalendarskom godinom ili u toj kalendarskoj godini.

Izvještajne financijske institucije mogu koristiti vanjske pružatelje usluga radi izvršavanja obveza iz članaka 26. i 27. Zakona i članaka 60. do 94. ovoga Pravilnika, ali su te obveze i nadalje odgovornost izvještajnih financijskih institucija. Ako izvještajne financijske institucije koriste vanjske pružatelje usluga, tada su obvezne postupati u skladu s odredbama propisa koji uređuju područje sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Izvještajne financijske institucije mogu primjenjivati postupke dubinske analize za nove račune na postojeće račune te mogu primjenjivati postupke za račune velike vrijednosti na račune male vrijednosti.

Sadašnja adresa prebivališta fizičke osobe koja je imatelj računa je zadnja adresa prebivališta koju je evidentirala izvještajna financijska institucija.​

Ako se elektroničkim pretraživanjem podataka otkrije bilo koja indicija iz članka 63. ovoga Pravilnika ili izmijenjene okolnosti dovedu do toga da se jedna ili više indicija mogu povezati s računom, tada je izvještajna financijska institucija obvezna imatelja računa u svrhu oporezivanja smatrati rezidentom u svakoj državi članici i/ili drugoj jurisdikciji za koju je utvrđena indicija, osim ako odluči primijeniti odredbe članka 66. ovoga Pravilnika i ako se jedan od uvjeta iz tog članka primjenjuje na taj račun.

Ako se pretraživanjem evidencija na papiru ne utvrdi indicija, a pokušaj dobivanja izjave o rezidentnosti ili dokumentiranog dokaza ne bude uspješan, tada je izvještajna financijska institucija obvezna izvijestiti Ministarstvo financija, Poreznu upravu o tom računu kao o nedokumentiranom računu.

Ako elektroničke baze podataka ne obuhvaćaju sve informacije iz članka 69. ovoga Pravilnika, izvještajne financijske institucije obvezne su za račune velike vrijednosti izvršiti provjeru i trenutne glavne datoteke stranaka, a ako podaci u tim datotekama nisu obuhvaćeni, tada su obvezne za svaku indiciju iz članka 63. ovoga Pravilnika, provjeriti sljedeće isprave povezane s računom, a koje su izvještajne financijske institucije prikupile u posljednjih pet godina:

Ako se naprednom provjerom računa velike vrijednosti otkrije bilo koja indicija iz članka 63. stavaka 1. do 5. ovoga Pravilnika ili nastupi promjena okolnosti na temelju koje se jedna ili više indicija mogu povezati s računom, izvještajne financijske institucije obvezne su takav račun smatrati računom o kojem se izvješćuje s obzirom na svaku državu članicu i/ili drugu jurisdikciju za koju je indicija utvrđena, osim ako odluče postupati u skladu s člankom 66. ovoga Pravilnika i ako se na taj račun primjenjuje jedan od tih uvjeta.

Ako je naprednom provjerom računa velike vrijednosti utvrđen nalog za zadržavanje pošte ili adrese iz usluge te za imatelja računa nije utvrđena ni jedna druga adresa ni jedna druga indicija navedena u članku 63. točkama 1. do 5. ovoga Pravilnika, izvještajne financijske institucije obvezne su od tog imatelja računa pribaviti izjavu o rezidentnosti ili dokumentirani dokaz radi utvrđivanja rezidentnosti imatelja računa u svrhu oporezivanja. Ako izvještajne financijske institucije ne mogu dobiti takvu izjavu o rezidentnosti imatelja računa ili dokumentirani dokaz, obvezne su Ministarstvo financija, Poreznu upravu izvijestiti o računu kao o nedokumentiranom računu.

Ako se na temelju provjere iz stavka 1. ovoga članka za takav račun utvrdi da je račun o kojemu se izvješćuje, izvještajne financijske institucije obvezne su dostaviti tražene informacije o takvom računu s obzirom na godinu u kojoj je utvrđeno da se radi o računu o kojem se izvješćuje i za sljedeće godine na godišnjoj razini, osim ako imatelj računa prestane biti osoba o kojoj se izvješćuje.

Izvještajne financijske institucije obvezne su provesti postupke na osnovu kojih osoba zadužena za poslovanje sa strankama može utvrditi svaku promjenu okolnosti u odnosu na račun, osobito ako osoba zadužena za poslovanje sa strankama dobije obavijest da imatelj računa ima novu adresu za zaprimanje pismena u državi članici i/ili drugoj jurisdikciji. Izvještajne financijske institucije obvezne su novu adresu smatrati promjenom okolnosti i ako odluče primijeniti članak 66. ovoga Pravilnika, dužne su od imatelja računa prikupiti odgovarajuću dokumentaciju.

Svaki postojeći račun fizičke osobe za koji je utvrđeno da je račun o kojem se izvješćuje smatra se računom o kojem se izvješćuje u svim godinama koje slijede osim ako imatelj računa prestane biti osoba o kojoj se izvješćuje.

Izjava o rezidentnosti imatelja računa iz stavka 1. ovoga članka može biti dio dokumentacije za potrebe otvaranja računa na osnovu koje izvještajne financijske institucije mogu utvrditi rezidentost imatelja računa u svrhu oporezivanja te potvrditi opravdanost navedene izjave na temelju informacija koje su izvještajne financijske institucije pribavile kod otvaranja računa, uključujući svu dokumentaciju prikupljenu u skladu s propisima koji uređuju područje sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Izjava o rezidentnosti iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva izjavu imatelja računa kojom izjavljuje svoju rezidentnost u svrhu oporezivanja.

Izvještajne financijske institucije obvezne su u roku 90 dana od promjene okolnosti iz stavka 1. ovoga članka pribaviti valjanu izjavu o rezidentnosti imatelja računa kojom se utvrđuje rezidentnost imatelja računa u svrhu oporezivanja.

Izvještajna financijska institucija obvezna je imatelja računa smatrati rezidentom u svrhu oporezivanja u državi članici i/ili drugoj jurisdikciji koja je navedena u izvornoj izjavi o rezidentnosti i u državi članici i/ili drugoj jurisdikciji čiji bi imatelj računa mogao biti rezident u svrhu oporezivanja ukoliko ne može pribaviti valjanu izjavu o rezidentnosti.​

Ako agregirano stanje ili vrijednost postojećeg računa subjekta na dan 31. prosinca 2015. premašuje iznos u eurima​ koji odgovara iznosu od 250.000,00 USD i ako postojeći račun subjekta čije stanje na dan 31. prosinca 2015. ne premašuje taj iznos, ali čije agregirano stanje računa ili vrijednost na posljednji dan bilo koje naredne kalendarske godine premaši taj iznos, izvještajne financijske institucije obvezne su provesti provjeru računa u skladu s člancima 81. do 83. ovoga Pravilnika.

Ako je bilo koja osoba, koja ima kontrolu nad pasivnim subjektom koji nije financijska institucija osoba o kojoj se izvješćuje, tada se račun mora smatrati računom o kojem se izvješćuje, a pri utvrđivanju tog statusa izvještajne financijske institucije obvezne su postupati u skladu s točkama 1. do 3. ovoga stavka, prema redoslijedu koji je najprikladniji s obzirom na okolnosti:

Provjera postojećih računa subjekata s agregiranim stanjem ili vrijednošću koje(-a) na dan 31. prosinca 2015. ne prelazi iznos u eurima​ koji odgovara iznosu od 250.000,00 USD, ali na dan 31. prosinca naredne godine prelazi taj iznos, mora biti dovršena u kalendarskoj godini nakon godine u kojoj agregirano stanje računa ili vrijednosti prelazi taj iznos.

Radi utvrđivanja je li imatelj računa osoba o kojoj se izvješćuje izvještajne financijske institucije obvezne su pribaviti izjavu o rezidentnosti ili dokumentaciju i obrazloženje u svrhu potvrđivanja opravdanosti izvorne izjave o rezidentnosti ili druge dokumentacije. Imatelj računa smatrat će se osobom o kojoj se izvješćuje u obje države članice i/ili jurisdikcije ukoliko izvještajna financijska institucija ne pribavi izjavu o rezidentnosti ili dokumentaciju i obrazloženje u svrhu potvrđivanja opravdanosti izvorne izjave o rezidentnosti ili druge dokumentacije.

Radi utvrđivanja je li imatelj računa financijska institucija, pasivni subjekt koji nije financijska institucija ili aktivni subjekt koji nije financijska institucija, izvještajne financijske institucije obvezne su pribaviti dodatnu dokumentaciju ili izjavu o rezidentnosti radi utvrđivanja je li imatelj računa aktivni subjekt koji nije financijska institucija ili je financijska institucija. Imatelj računa smatrat će se pasivnim subjektom koji nije financijska institucija ukoliko izvještajna financijska institucija ne pribavi dodatnu dokumentaciju ili izjavu o rezidentnosti.

Radi utvrđivanja je li osoba koja ima kontrolu nad pasivnim subjektom koji nije financijska institucija osoba o kojoj se izvješćuje izvještajne financijske institucije obvezne su pribaviti izjavu o rezidentnosti ili dokumentaciju i obrazloženje u svrhu potvrđivanja opravdanosti izvorne izjave o rezidentnosti ili druge dokumentacije. Ukoliko izvještajne financijske institucije ne pribave izjavu o rezidentnosti ili dokumentaciju i obrazloženje u svrhu potvrđivanja opravdanosti izvorne izjave o rezidentnosti ili druge dokumentacije obvezne su uzeti u obzir indicije iz članka 63. ovoga Pravilnika radi utvrđivanja je li osoba koja ima kontrolu nad pasivnim subjektom koji nije financijska institucija osoba o kojoj se izvješćuje.

Izvještajne financijske institucije obvezne su u slučaju promjene okolnosti iz stavka 1. ovoga članka provesti postupke iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka najkasnije do:

Ako izjava o rezidentnosti upućuje na to da je imatelj računa rezident u državi članici i/ili drugoj jurisdikciji, izvještajne financijske institucije obvezne su smatrati račun računom o kojem se izvješćuje, osim ako na temelju informacija koje posjeduju ili koje su javno dostupne utvrde da imatelj računa nije osoba o kojoj se izvješćuje s obzirom na tu državu članicu i/ili drugu jurisdikciju.

Izvještajne financijske institucije mogu primjenjivati alternativne postupke iz članaka 91. do 93. ovoga Pravilnika za financijske račune u vlasništvu fizičkih osoba koji su korisnici ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police i za skupni ugovor o osiguranju ili skupni ugovor o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police.

Izvještajne financijske institucije mogu pretpostaviti da fizička osoba korisnik (osim vlasnika) ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, koja prima naknadu u slučaju smrti, nije osoba o kojoj se izvješćuje i može smatrati takav financijski račun računom o kojemu se ne izvješćuje, osim ako izvještajne financijske institucije imaju stvarna saznanja ili imaju razloga vjerovati da je korisnik osoba o kojoj se izvješćuje.

Izvještajne financijske institucije imaju razloga vjerovati da je korisnik ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police osoba o kojoj se izvješćuje, ako informacije koje su prikupile izvještajne financijske institucije i koje su povezane s korisnikom, sadrže indicije iz članaka 61. do 66. ovoga Pravilnika. Ako izvještajne financijske institucije imaju stvarna saznanja ili razloge vjerovati da je korisnik osoba o kojoj se izvješćuje, izvještajne financijske institucije obvezne su primijeniti postupke iz članaka 61. do 66. ovoga Pravilnika.

Radi utvrđivanja agregiranog stanja ili vrijednosti financijskih računa pojedine osobe u cilju utvrđivanja radi li se o računu velike vrijednosti, izvještajne financijske institucije obvezne su, kada se radi o financijskim računima za koje osoba zadužena za poslovanje sa strankama sazna ili ima razloga vjerovati da su u izravnom ili neizravnom vlasništvu, pod kontrolom iste osobe ili ih je otvorila ista osoba (osim u svojstvu fiducijara), agregirati takve račune.

Iznosi izraženi u eurima​ preračunavaju se u iznose stranih valuta primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan utvrđivanja stanja ili vrijednosti financijskih računa.

Ako se izvještajne financijske institucije oslanjaju na provjeru adrese iz članka 62. ovoga Pravilnika te je došlo do promjene okolnosti zbog kojih izvještajne financijske institucije saznaju ili imaju razloga vjerovati da su originalni dokumentirani dokazi (ili druga jednakovrijedna dokumentacija) netočni ili nepouzdani, izvještajne financijske institucije obvezne su dobiti izjavu o rezidentnosti imatelja računa i novi dokumentirani dokaz radi utvrđivanja rezidentnosti u svrhu oporezivanja imatelja računa najkasnije do:

Ako izvještajna financijska institucija ne može dobiti izjavu o rezidentnosti imatelja računa i novi dokumentirani dokaz do tog datuma, izvještajna financijska institucija mora provesti postupak elektroničkog pretraživanja evidencija iz članaka 63. do 66. ovoga Pravilnika.

U slučaju trusta koji je financijska institucija (neovisno o tome je li u svrhu oporezivanja rezident u nekoj državi članici i/ili drugoj jurisdikciji), smatra se da trust podliježe nadležnosti države članice i/ili druge jurisdikcije ako su jedan ili više njegovih skrbnika rezidenti u toj državi članici i/ili drugoj jurisdikciji, osim ako trust o svim potrebnim informacijama o kojima se izvješćuje u skladu s ovim Pravilnikom s obzirom na račune o kojima se izvješćuje, a koje vodi trust, izvješćuje drugu državu članicu i/ili drugu jurisdikciju jer je u svrhu oporezivanja rezident u toj drugoj državi članici i/ili drugoj jurisdikciji. Međutim, kada financijska institucija (osim trusta) nema rezidentnost u svrhu oporezivanja (ako se smatra fiskalno transparentnom ili se nalazi u jurisdikciji u kojoj se dobit ne oporezuje), smatra se da podliježe nadležnosti države članice i/ili druge jurisdikcije te se iz tih razloga smatra financijskom institucijom države članice i/ili druge jurisdikcije ako je:

Kada je financijska institucija (osim trusta) rezident u dvije i više država članica i/ili drugih jurisdikcija, ta financijska institucija podlijegat će obvezama izvješćivanja i dubinske analize u državi članici i/ili drugoj jurisdikciji u kojoj ima financijski račun/financijske račune.

Adresa sjedišta subjekta u načelu je mjesto u kojem se nalazi mjesto njegove stvarne uprave. Adresa financijske institucije koja vodi račun subjekta, poštanski pretinac ili adresa koja se upotrebljava isključivo za primanje pošte nije adresa sjedišta subjekta osim ako je takva adresa jedina adresa koju upotrebljava subjekt te se ona pojavljuje kao registrirana adresa subjekta u dokumentima o osnivanju subjekta.

Adresa koja je dana uz nalog za zadržavanje svih poštanskih pošiljaka na toj adresi, nije adresa sjedišta subjekta.

Ako sastavni subjekt iz članka 102. ovoga Pravilnika nije zaprimio ili prikupio sve tražene informacije za izvješće za skupinu multinacionalnih poduzeća, taj sastavni subjekt podnosi izvješće po državama koje sadrži sve informacije koje posjeduje, koje je dobio ili prikupio.

Sastavni subjekt iz članka 102. ovoga Pravilnika obvezan je Ministarstvo financija, Poreznu upravu izvijestiti o tome da je krajnje matično društvo odbilo dostaviti potrebne informacije najkasnije u roku od 12 mjeseci od posljednjeg dana izvještajne porezne godine za koju se izvješće po državama podnosi.

Ministarstvo financija, Porezna uprava o odbijanju dostave informacija u skladu sa stavkom 3. ovoga članka izvješćuje sve države članice.

Sastavni subjekt iz stavka 1. ovoga članka obvezan je Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti izvješće po državama u skladu s člankom 34. stavkom 1. Zakona u roku iz članka 106. stavka 1. ovoga Pravilnika te izvijestiti da je kao takav određen i da se podnošenjem izvješća po državama zadovoljava obveza dostave izvješća svih sastavnih subjekata takve skupine multinacionalnih poduzeća koji su rezidenti Europske unije u svrhu oporezivanja.

Ako je Ministarstvo financija, Porezna uprava zaprimila izvješće po državama u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, tada priopćuje primljeno izvješće po državama svakoj državi članici u kojoj je na temelju informacija iz izvješća po državama, najmanje jedan sastavni subjekt skupine multinacionalnih poduzeća kojoj pripada subjekt koji podnosi izvješće rezident u svrhu oporezivanja, ili porezni obveznik u pogledu djelatnosti koju obavlja putem stalne poslovne jedinice.

Ako sastavni subjekt iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može dobiti ili prikupiti sve informacije koje su potrebne za podnošenje izvješća po državama, u skladu s člankom 34. stavkom 1. Zakona, tada taj sastavni subjekt ne ispunjava uvjete da bude određen kao subjekt koji podnosi izvješće za skupinu multinacionalnih poduzeća u smislu ovoga članka.

Sastavni subjekt iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izvješćuje Ministarstvo financija, Poreznu upravu da je krajnje matično društvo odbilo dostaviti potrebne informacije.

Zamjensko matično društvo koje je u svrhu oporezivanja rezident u Republici Hrvatskoj podnosi izvješće po državama iz članka 34. stavka 1. Zakona u roku iz članka 106. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Dostava informacija o izvješćima po državama odvija se elektroničkim putem, na temelju predloška izvješća po državama koji je sastavni dio ovoga Pravilnika u skladu sa člankom 109. ovoga Pravilnika.

Sastavni subjekt skupine multinacionalnih poduzeća koji je u svrhu oporezivanja rezident u Republici Hrvatskoj, a koji nije krajnje matično društvo, zamjensko matično društvo niti sastavni subjekt određen u skladu s člancima 102., 103. i 104. ovoga Pravilnika, obvezan je Ministarstvo financija, Poreznu upravu izvijestiti o identitetu i poreznoj rezidentnosti subjekta koji podnosi izvješće u roku najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje utvrđuje porez na dobit u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje oporezivanje dobiti.

Sastavni subjekt koji je dostavio obavijest u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nije u obvezi dostavljati obavijesti sve dok ne dođe do promjene u identitetu i poreznoj rezidentnosti subjekta koji podnosi izvješće po državama u ime skupine multinacionalnih poduzeća.​

Dostava obavijesti iz stavka 1. i 2. ovoga članka obavlja se elektroničkim putem u propisanom formatu.

Predložak iz stavka 1. ovoga članka upotrebljava se za izvješćivanje o podjeli dobiti, poreza i poslovnih djelatnosti skupine multinacionalnih poduzeća prema poreznim jurisdikcijama.

Multinacionalno poduzeće koje podnosi izvješće može odlučiti upotrijebiti podatke iz svojih konsolidiranih paketa za izvješćivanje, iz zakonskih financijskih izvještaja pojedinih subjekata, iz regulatornih financijskih izvještaja ili izvještaja o unutarnjem upravljanju.

U predlošku izvješća po državama nije nužno uskladiti podatke o prihodima, dobiti i porezu s konsolidiranim financijskim izvještajima. Ako se zakonski financijski izvještaji upotrebljavaju kao osnova za izvješćivanje, svi iznosi preračunavaju se u navedenu funkcionalnu valutu multinacionalnih poduzeća koja podnose izvješće prema srednjem tečaju za godinu navedenu u rubrici »Dodatne informacije« u predlošku izvješća po državama.

Prilagodbe zbog razlika u računovodstvenim načelima koja se primjenjuju u različitim poreznim jurisdikcijama nisu potrebne.

Multinacionalno poduzeće koje podnosi izvješće po državama dostavlja kratak opis izvora podataka koje je upotrebljavao za pripremu predloška izvješća u rubrici »Dodatne informacije« u predlošku izvješća po državama. Ako se izvrši promjena u izvoru podataka koji se upotrebljavaju iz godine u godinu, multinacionalno poduzeće koje podnosi izvješće mora objasniti razloge za promjenu i posljedice promjena u rubrici »Dodatne informacije« u predlošku izvješća po državama.

Porezna jurisdikcija podrazumijeva jurisdikciju koja ima fiskalnu neovisnost bilo da je ona država ili nije država.

U svrhu popunjavanja predloška izvješća po državama, uključuje se zasebna linija za sve sastavne subjekte u skupini multinacionalnih poduzeća za koje multinacionalno poduzeće koje podnosi izvješće smatra da u svrhu oporezivanja nisu rezidenti nijedne porezne jurisdikcije.

Ako je sastavni subjekt rezident u više poreznih jurisdikcija, kako bi se odredila porezna jurisdikcija rezidentnosti sastavnog subjekta primjenjuju se odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Ako ne postoji primjenjivi ugovor o izbjegavanju dvostrukog poreza, u pogledu sastavnog subjekta izvješće se podnosi u poreznoj jurisdikciji u kojoj se nalazi mjesto stvarnog upravljanja sastavnim subjektom.

Mjesto stvarnog upravljanja određuje se u skladu s međunarodno dogovorenim standardima.

U stupcu predloška izvješća u rubrici »Prihodi«, multinacionalno poduzeće koji podnosi izvješće unosi sljedeće podatke:

Prihodi uključuju prihode od prodaje inventara i imovine, usluga, naknada za licenciju, kamata, premija i drugih iznosa.

Prihodi ne uključuju plaćanja primljena od ostalih sastavnih subjekata koja se u poreznoj jurisdikciji poreznog obveznika smatraju dividendama. ​

Dobit (gubitak) prije oporezivanja uključuje sve stavke izvanrednih prihoda i rashoda.

Plaćeni porezi uključuje porez koji je sastavni subjekt platio poreznoj jurisdikciji u kojoj je rezident i svim drugim poreznim jurisdikcijama.

Plaćeni porezi uključuju porez po odbitku koji plaćaju drugi subjekti (povezana društva i neovisna društva) u odnosu na plaćanja sastavnom subjektu. Dakle, ako trgovačko društvo A koje je rezident u poreznoj jurisdikciji B, porez po odbitku u poreznoj jurisdikciji B prijavljuje trgovačko društvo A.

U postojećim poreznim rashodima odražava se samo poslovanje u tekućoj godini i oni ne uključuju prikrivene poreze ili sredstva za nesigurne porezne obveze.

U odnosu na stalne poslovne jedinice kapital koji se iskazuje u bilancama prijavljuje pravna osoba čiji je taj subjekt stalna poslovna jedinica, osim ako je zahtjev za kapitalom reguliran u poreznoj jurisdikciji.

U tu svrhu, vanjski suradnici koji sudjeluju u redovnom poslovanju sastavnog subjekta mogu se prijavljivati kao zaposlenici. Dopušteno je razumno zaokruživanje ili navođenje okvirnog broja zaposlenika ako se takvim zaokruživanjem ili navođenjem okvirnog broja znatno ne narušava relativna podjela zaposlenika prema različitim poreznim jurisdikcijama. Primjenjuju se dosljedni pristupi iz godine u godine i na različite subjekte.

U odnosu na stalne poslovne jedinice imovina se prijavljuje upućivanjem na poreznu jurisdikciju u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica. Materijalna imovina u ovu svrhu ne uključuje novac ili novčane ekvivalente, nematerijalnu imovinu ni financijsku imovinu.

U skladu s člankom 110. ovoga Pravilnika u odnosu na stalne poslovne jedinice, stalna poslovna jedinica navodi se upućivanjem na poreznu jurisdikciju u kojoj se nalazi. Navodi se pravna osoba kojoj pripada stalna poslovna jedinica.

Multinacionalno poduzeće koje podnosi izvješće navodi naziv porezne jurisdikcije čiji se zakoni primjenjuju na organizaciju i korporaciju sastavnog subjekta skupine multinacionalnih poduzeća ako je različita od porezne jurisdikcije rezidentnosti.

Multinacionalno poduzeće koje podnosi izvješće utvrđuje prirodu glavnih poslovnih djelatnosti koje obavlja sastavni subjekt u predmetnoj poreznoj jurisdikciji označivanjem najmanje jedne odgovarajuće kućice.

Ispitivanje osnovne koristi smatra se zadovoljenim ako se može utvrditi da je ostvarivanje porezne pogodnosti osnovna korist ili jedna od osnovnih koristi za koje, uzimajući u obzir sve relevantne činjenice i okolnosti, osoba može razumno očekivati da će proizići iz aranžmana.

Opća obilježja iz članka 122.c ovoga Pravilnika, posebna obilježja iz članka 122.d ovoga Pravilnika te članka 122.e stavka 1. podstavka 1. točke b) podtočke 1. i stavka 1. podstavka 1. točke c) i d) ovoga Pravilnika mogu se uzeti u obzir samo ako zadovoljavaju ispitivanje osnovne koristi.

U smislu obilježja iz članka 122.e stavka 1. podstavka 1. ovoga Pravilnika postojanje uvjeta utvrđenih u članku 122.e stavku 1. podstavku 1. točki b) podtočki 1. i stavku 1. podstavku 1. točki c) i d) ovoga Pravilnika ne može samo po sebi biti razlog za zaključivanje da aranžman zadovoljava ispitivanje osnovne koristi.

Dostava informacija o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje iz članka 35.k Zakona obavlja se u rokovima propisanim člancima 35.f i 35.i Zakona elektroničkim putem na hrvatskom jeziku osim informacija iz članka 35.k stavka 1. točke 3. Zakona koje se dostavljaju na hrvatskom i engleskom jeziku.

Ministarstvo financija, Porezna uprava u trenutku prijave prekograničnog aranžmana od strane posrednika ili relevantnog poreznog obveznika dodjeljuje broj prekograničnom aranžmanu o kojem se izvješćuje elektroničkim putem u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

Odvjetnici i porezni savjetnici oslobođeni su obveze podnošenja informacija o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje u skladu s člankom 35.h stavkom 1. Zakona.

Odvjetnici i porezni savjetnici iz stavka 1. ovoga članka obvezni su u roku od tri dana obavijestiti pisanim putem sve druge posrednike, ili ako takvih posrednika nema, relevantnog poreznog obveznika o obvezi izvješćivanja iz članka 35.i stavka 1. Zakona.

Posrednik koji podnosi izvješće o prekograničnom aranžmanu će o dodijeljenom broju prekograničnog aranžmana iz članka 122.h stavka 2. ovoga Pravilnika odmah po primitku dodijeljenog broja obavijestiti sve posrednike i relevantnog poreznog obveznika koji sudjeluju u tom prekograničnom aranžmanu.

Posrednik će biti oslobođen od obveze podnošenja izvješća o prekograničnom aranžmanu u skladu s člankom 35.j stavkom 2. Zakona ako je posrednik primio od bilo kojeg drugog posrednika uključenog u prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje sljedeće:

Posrednik će broj prekograničnog aranžmana iz stavka 2. ovoga članka dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi elektroničkim putem u roku od 15 dana od dana kada je zaprimio obavijest od strane drugog posrednika.

Relevantni porezni obveznik koji ima obvezu podnošenja izvješća o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje u skladu s člankom 35.i stavkom 2. Zakona ako postoji više relevantnih poreznih obveznika uključenih u isti prekogranični aranžman o kojemu se izvješćuje, obavijestit će po primitku dodijeljenog broja svakog relevantnog poreznog obveznika koji sudjeluje u tom prekograničnom aranžmanu o dodijeljenom broju prekograničnog aranžmana iz članka 122.h stavka 2. ovoga Pravilnika.

Relevantni porezni obveznik bit će oslobođen podnošenja izvješća o prekograničnom aranžmanu iz članka 35.j stavka 4. Zakona ako je relevantni porezni obveznik primio od bilo kojeg drugog relevantnog poreznog obveznika uključenog u prekogranični aranžman sljedeće:

Relevantni porezni obveznik će broj prekograničnog aranžmana iz stavka 2. ovoga članka dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi elektroničkim putem u roku od 15 dana od dana kada je zaprimio obavijest od drugog relevantnog poreznog obveznika.

Posrednik i relevantni porezni obveznik bit će oslobođeni od obveze podnošenja izvješća o prekograničnim aranžmanima u skladu s člankom 35.g stavkom 2. Zakona i člankom 35.i stavkom 4. Zakona ako Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostave broj prekograničnog aranžmana dodijeljen od nadležnog tijela druge države članice.

Rok za dostavu broja prekograničnog aranžmana iz stavka 1. ovoga članka je 15 dana od dana zaprimanja informacije o dodijeljenom broju prekograničnog aranžmana.

Relevantni porezni obveznik u skladu s člankom 35.j stavkom 5. Zakona podnosi Ministarstvu financija, Poreznoj upravi obavijest o upotrebi prekograničnog aranžmana za svaku godinu u kojoj je:

Obavijest iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu financija, Poreznoj upravi elektroničkim putem u roku od tri mjeseca nakon isteka godine u kojoj se aranžman upotrebljavao.

U slučaju tržišnih aranžmana, posrednik će u skladu s člankom 35.f stavkom 3. Zakona svaka tri mjeseca obavijestiti Ministarstvo financija, Poreznu upravu, kroz izmjenu izvješća, o svakoj novoj informaciji iz članka 35.k stavka 1. točaka 1., 4., 7. i 8. Zakona koja je postala dostupna nakon podnošenja posljednjeg izvješća.

Izvješće iz stavka 3. ovoga članka podnosi se Ministarstvu financija, Poreznoj upravi elektroničkim putem u roku od jednog mjeseca od završetka tromjesečja u kojem su informacije postale dostupne.

Postupci navedeni u ovom odjeljku primjenjuju se za potrebe identifikacije prodavatelja o kojima se izvješćuje.

Operater platforme koji izvješćuje može provoditi postupak dubinske analize u skladu s člancima 122.o do 122.v ovoga Pravilnika samo u odnosu na aktivne prodavatelje.​

Za potrebe utvrđivanja ispunjava li prodavatelj koji je subjekt uvjete da se može smatrati isključenim prodavateljem kako je opisano u članku 57.t točkama 1. i 2. ovoga Pravilnika, operater platforme koji izvješćuje može se oslanjati na javno dostupne informacije ili potvrdu prodavatelja koji je subjekt.

Za potrebe utvrđivanja ispunjava li prodavatelj uvjete da se može smatrati isključenim prodavateljem iz članka 57.t točkama 3. i 4. ovoga Pravilnika, operater platforme koji izvješćuje može se oslanjati na evidencije kojima raspolaže.​

Operater platforme koji izvješćuje prikuplja sve sljedeće informacije o svakom prodavatelju koji je subjekt i nije isključeni prodavatelj:

Neovisno o stavku 1. točki 4. ovoga članka i stavku 2. točkama 4. i 6. ovoga članka, operater platforme koji izvješćuje nije dužan prikupljati PIB ili matični broj subjekta, ovisno o slučaju, u bilo kojoj od sljedećih situacija:

Operater platforme koji izvješćuje utvrđuje jesu li informacije prikupljene na temelju članka 122.o, članka 122.p stavka 1. i stavka 2. točaka 1. do 6. i članka 122.t ovoga Pravilnika pouzdane, pri čemu rabi sve informacije i dokumente dostupne operateru platforme koji izvješćuje u njegovoj evidenciji, kao i bilo koje elektroničko sučelje koje su države članice, druge jurisdikcije ili Europska unija besplatno stavile na raspolaganje radi utvrđivanja valjanosti PIB-a i/ili PDV identifikacijskog broja.

Neovisno o stavku 1. ovoga članka, za potrebe obavljanja dubinske analize na temelju članka 122.v stavka 2. ovoga Pravilnika, operater platforme koji izvješćuje može utvrditi pouzdanost informacija prikupljenih na temelju članka 122.o, članka 122.p stavka 1. i stavka 2. točaka 1. do 6. i članka 122.t ovoga Pravilnika uporabom svih informacija i dokumenata dostupnih operateru platforme koji izvješćuje u njegovoj evidenciji koja se može pretraživati elektroničkim putem.

U primjeni članka 122.v stavka 3. točke 2. ovoga Pravilnika i neovisno o stavku 1. i 2. ovoga članka, u slučajevima kada ima razloga smatrati da bi bilo koja od informacijskih stavki opisanih u članku 122.p ili 122.t ovoga Pravilnika mogla biti netočna na temelju informacija koje je nadležno tijelo neke države članice ili druge jurisdikcije​ dostavilo u zahtjevu koji se odnosi na određenog prodavatelja, operater platforme koji izvješćuje zahtijeva od prodavatelja da ispravi informacijske stavke za koje je utvrđeno da su netočne i da dostavi popratne dokumente, podatke ili informacije koji su pouzdani i potječu iz neovisnog izvora, kao što su:

Operater platforme koji izvješćuje smatra prodavatelja rezidentom u državi članici ili drugoj jurisdikciji u kojoj se nalazi primarna adresa. Ako država članica ili druga jurisdikcija rezidentnosti prodavatelja nije država članica ili druga jurisdikcija primarne adrese prodavatelja, operater platforme koji izvješćuje smatra prodavatelja rezidentom i u državi članici izdavanja PIB-a. Ako je prodavatelj dostavio informacije o postojanju stalne poslovne jedinice na temelju članka 122.p stavka 2. točke 7. ovoga Pravilnika, operater platforme koji izvješćuje smatra prodavatelja rezidentom i u državi članici kako je naveo prodavatelj.

Neovisno o stavku 1. ovoga članka, operater platforme koji izvješćuje smatra prodavatelja rezidentom u svakoj državi članici ili drugoj jurisdikciji koja je potvrđena pomoću usluge elektroničke identifikacije koju su države članice, druge jurisdikcije ili Europska unija stavile na raspolaganje na temelju članka 122.p stavka 3. ovoga Pravilnika.

Ako je operater platforme koji izvješćuje omogućio više od 2.000 relevantnih aktivnosti iznajmljivanjem oglašene nekretnine za istog prodavatelja koji je subjekt, operater platforme koji izvješćuje prikuplja popratne dokumente, podatke ili informacije o tome da je oglašena nekretnina u vlasništvu istog vlasnika.

Isključeni operater platforme iz članka 57.g ovoga Pravilnika podnosi Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dokaze da platformu kojom upravlja ne mogu koristiti prodavatelji o kojima se izvješćuje.

Operateri platforme koji su obvezni podnositi informacije u skladu s člankom 35.p Zakona, Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostavljaju dokaze elektroničkim putem najkasnije do 31. prosinca svake godine za tekuće izvještajno razdoblje.

Dokazi obuhvaćaju sljedeće informacije:

Isključeni operater platforme dužan je odmah obavijestiti Ministarstvo financija, Poreznu upravu o svim promjenama podataka iz stavka 3. ovoga članka.​

Operater platforme koji izvješćuje obavlja postupke dubinske analize navedene u člancima od 122.o do 122.t ovoga Pravilnika do 31. prosinca razdoblja o kojem se izvješćuje.

Neovisno o stavku 1. ovoga članka, u pogledu prodavatelja koji su već bili registrirani na platformi 1. siječnja 2023. ili na datum kada je subjekt postao operater platforme koji izvješćuje, postupci dubinske analize navedeni u člancima od 122.o do 122.t ovoga Pravilnika moraju se obaviti do 31. prosinca drugog razdoblja o kojem se izvješćuje za operatera platforme koji izvješćuje.

Neovisno o stavku 1. ovoga članka, operater platforme koji izvješćuje može se oslanjati na postupke dubinske analize koji su provedeni u pogledu razdoblja o kojima se izvješćuje, uz sljedeće uvjete:

Radi izvršenja obveza dubinske analize propisanih u člancima 122.n do 122.u ovoga Pravilnika operater platforme koji izvješćuje može se oslanjati na pružatelja usluge koji je treća osoba, ali i dalje je odgovoran za izvršenje tih obveza.

Ako drugi operater platforme izvrši obveze dubinske analize za operatera platforme koji izvješćuje u pogledu iste platforme na temelju stavka 4. ovoga članka, operater platforme obavlja postupke dubinske analize u skladu s pravilima propisanim u ovom odjeljku. Za obveze dubinske analize i dalje je odgovoran operater platforme koji izvješćuje.​

Operater platforme koji izvješćuje u skladu s člankom 57.h točkom a) ovoga Pravilnika dostavlja Ministarstvu financija, Poreznoj upravi informacije navedene u članku 122.p ovoga Pravilnika u pogledu razdoblja o kojem se izvješćuje najkasnije do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj se prodavatelja utvrdilo kao prodavatelja o kojem se izvješćuje.

Ako postoji više operatera platformi koji izvješćuju, bilo koji od tih operatera platforme koji izvješćuju izuzima se od obveze izvješćivanja informacija ako može dokazati da je o istim informacijama izvijestio drugi operater platforme koji izvješćuje.

Ako operater platforme koji izvješćuje u skladu s člankom 57.h točkom a) ovoga Pravilnika ispunjava bilo koji od uvjeta u više država članica, odabire jednu od tih država članica u kojoj će ispuniti zahtjeve za izvješćivanje. Operater platforme koji izvješćuje obavješćuje sva nadležna tijela tih država članica o svojem odabiru.

Operater platforme koji izvješćuje iz stavka 3. ovoga članka priopćuje nadležnom tijelu odabrane države članice informacije iz članka 122.za ovoga Pravilnika u pogledu razdoblja o kojem se izvješćuje najkasnije do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj se prodavatelja utvrdilo kao prodavatelja o kojem se izvješćuje.

Operater platforme koji izvješćuje u skladu s člankom 57.h točkom b) ovoga Pravilnika priopćuje nadležnom tijelu države članice u kojoj je registriran, kako je utvrđeno u skladu s člankom 122.za stavkom 1. ovoga Pravilnika, najkasnije do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj se prodavatelja utvrdilo kao prodavatelja o kojem se izvješćuje, informacije navedene u članku 122.za ovoga Pravilnika u pogledu razdoblja o kojem se izvješćuje.

Neovisno o stavku 5. ovoga članka, operater platforme koji izvješćuje u smislu članka 57.h točke b) ovoga Pravilnika nije dužan dostaviti informacije navedene u članku 122.za ovoga Pravilnika u vezi s kvalificiranim relevantnim aktivnostima, koje su obuhvaćene važećim sporazumom između kvalificiranih nadležnih tijela, kojima se već predviđa automatska razmjena jednakovrijednih informacija s Republikom Hrvatskoj o prodavateljima o kojima se izvješćuje koji su rezidenti u Republici Hrvatskoj.

Operater platforme koji izvješćuje dostavlja prodavatelju o kojem se izvješćuje informacije navedene u članku 122.za točkama 2. i 3. ovoga Pravilnika koje se na njega odnose, i to najkasnije do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj se prodavatelja utvrdilo kao prodavatelja o kojem se izvješćuje.

Informacije o plaćenoj ili doznačenoj naknadi u fiducijarnoj valuti dostavljaju se u valuti u kojoj je naknada plaćena ili doznačena. Ako je plaćena ili doznačena u nekom drugom obliku koji nije fiducijarna valuta, naknada se prijavljuje u lokalnoj valuti koja je pretvorena ili se vrednuje na način koji dosljedno utvrđuje operater platforme koji izvješćuje.

Informacije o naknadi i drugim iznosima dostavljaju se za tromjesečje razdoblja o kojem se izvješćuje u kojem je naknada plaćena ili doznačena.​

Operateri platforme koja izvješćuje dostavljaju sljedeće informacije:

Ministarstvo financija, Porezna uprava na službenim mrežnim stranicama objavljuje popis država članica i drugih jurisdikcija u kojem se navodi koje države članice i druge jurisdikcije ne žele primati informacije o identifikatoru financijskog računa iz stavka 1. podstavka 2. točke b) i stavka 1. podstavka 3. točke b) ovoga članka.​

Operater platforme koji izvješćuje nije dužan prijaviti informacijske stavke koje je potrebno prikupiti u skladu s člankom 122.p ovoga Pravilnika ako ih prijavljuje nadležnom tijelu koje se koristi uslugom identifikacije i oslanja se na izravnu potvrdu identiteta i rezidentnosti prodavatelja putem usluge identifikacije koju su država članica ili Unija stavile na raspolaganje radi utvrđivanja identiteta i svih poreznih rezidentnosti prodavatelja. Ako se operater platforme koji izvješćuje oslonio na uslugu identifikacije kako bi utvrdio identitet i sve porezne rezidentnosti prodavatelja o kojem se izvješćuje, prijavljuju se ime, oznaka ili oznake usluge ili usluga identifikacije te država članica ili države članice izdavanja.

Operatori platformi koji izvješćuju koji su u skladu s člankom 57.h točkom a) ovoga Pravilnika dužni prijaviti informacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi moraju u roku od 8 dana od ulaska u status operatora platforme koji izvješćuje o tome obavijestiti Ministarstvo financija, Poreznu upravu.

Obavijest se podnosi elektroničkim putem prema uputama Ministarstva financija, Porezne uprave objavljenim na službenim mrežnim stranicama.

Pri obavješćivanju operator platforme koji izvješćuje dostavlja informacije o sljedećem:

Nakon registracije Ministarstvo financija, Porezna uprava će operatoru platforme koji izvješćuje dodijeliti registarski broj.

Operater platforme koji izvješćuje iz stavka 1. ovoga članka dužan je odmah obavijestiti Ministarstvo financija, Poreznu upravu o svim promjenama podataka iz stavka 3. ovoga članka, uključujući prestanak statusa operatera platforme koji izvješćuje.​

Operater platforme koji izvješćuje u smislu članka 57.h točke b) ovoga Pravilnika registrira se kod nadležnog tijela bilo koje države članice na temelju članka 35.o Zakona u trenutku kada počinje obavljati aktivnost operatera platforme.

Operater platforme koji izvješćuje iz stavka 1. ovoga članka koji izvrši registraciju u Republici Hrvatskoj obvezan je podnijeti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi sljedeće informacije:

Operater platforme koji izvješćuje iz stavka 1. ovoga članka obavješćuje Ministarstvo financija, Poreznu upravu o bilo kojim promjenama informacija dostavljenih na temelju stavka 2. ovoga članka.

Ministarstvo financija, Porezna uprava dodjeljuje operateru platforme koji izvješćuje individualni identifikacijski broj o kojem elektroničkim putem obavješćuje nadležna tijela svih država članica.

Ministarstvo financija, Porezna uprava briše operatera platforme koji izvješćuje iz središnjeg registra u sljedećim slučajevima:

Ministarstvo financija, Porezna uprava odmah obavješćuje Europsku komisiju o svakom operateru platforme u smislu članka 57.h točke b) ovoga Pravilnika koji započinje obavljati aktivnost operatera platforme, a nije se registrirao na temelju stavka 1. ovoga članka.

Ako operater platforme koji izvješćuje ne ispuni svoju obvezu registracije ili ako je registracija povučena na temelju članka 35.o Zakona, Ministarstvo financija, Porezna uprava može, ako je to prijeko potrebno radi sprječavanja daljnjih povreda, zabraniti obavljanje djelatnosti operatera platforme koji izvješćuje na području Republike Hrvatske u skladu s odredbama općeg zakona kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela.​

Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje obveznik je pravila izvješćivanja i dubinske analizu u skladu s člancima 122.zc do 122.zk ovoga ako:

Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje, u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinskom analizom, podnosi informacije o transakcijama o kojima se izvješćuje i koje su provedene preko podružnice koja se nalazi u Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija, Poreznoj upravi.

Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje iz stavka 1. točke 2. podtočke b), c) ili d) ovoga članka nije obvezan podnijeti informacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, ako je iste informacije podnio u drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije jer je rezident u porezne svrhe u toj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije.

Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje iz stavka 1. točke 2. podtočke c) ili d) ovoga članka nije obvezan podnijeti informacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, ako je iste informacije podnio u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije jer je subjekt koji je osnovan ili organiziran prema zakonima te države članice ili kvalificirane jurisdikcije izvan Europske unije, ima pravnu osobnost u drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije ili ima obvezu podnositi porezne prijave ili ostale relevantne informacije koje se odnose na njegovu porez na dobit, poreznim tijelima u drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije.

Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje iz stavka 1. točke 2. podtočke d) ovoga članka nije obvezan podnijeti informacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, ako je iste informacije podnio u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije jer mu je mjesto upravljanja u toj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije.

Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje koji je fizička osoba iz stavka 1. točke 2. podtočke d) ovoga članka nije obvezan podnijeti informacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, ako je iste informacije podnio u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije jer je rezident u porezne svrhe u toj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije.

Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje iz stavka 1. točke 2. podtočke a), b), c) ili d) ovoga članka nije obvezan podnijeti informacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, ako je Ministarstvu financija, Poreznoj upravi podnio dokaz kojim se potvrđuje da je iste informacije podnio u drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije.

Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje nije obvezan podnijeti informacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi o transakcijama o kojima se izvješćuje, a koje provodi preko podružnice u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije, ako ta podružnica takve zahtjeve ispunjava u bilo kojoj drugoj takvoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije.

Automatska razmjena informacija o kojima izvješćuju pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom obuhvaća sljedeće informacije:

Za svaku vrstu kriptoimovine o kojoj se izvješćuje u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, u pogledu koje je pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje proveo transakcije o kojima se izvješćuje tijekom relevantne kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja, priopćuju se sljedeće informacije prema potrebi:

Informacije iz stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga članka priopćuje se u fiducijarnoj valuti u kojoj je plaćen ili primljen, a iznosi plaćeni ili primljeni u više fiducijarnih valuta, priopćuju se u jedinstvenoj fiducijarnoj valuti, u koju se preračunavaju u trenutku svake transakcije o kojoj se izvješćuje na način koji pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje dosljedno primjenjuje.

Fer tržišna vrijednost iz stavka 2. točaka 4. do 9. ovoga članka utvrđuje se i priopćuje u jedinstvenoj fiducijarnoj valuti, a vrednuje se u trenutku svake transakcije o kojoj se izvješćuje na način koji pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje dosljedno primjenjuje.

U dostavljenim informacijama iz stavka 2. ovoga članka navodi se fiducijarna valuta u kojoj se iskazuje svaki iznos.

za svaki račun o kojem se izvješćuje i koji izvještajna financijska institucija vodi na dan 31. prosinca 2025. i za izvještajna razdoblja koja završavaju do druge kalendarske godine nakon tog datuma, informacije o ulozi ili ulogama na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu ili imatelj vlasničkog udjela u subjektu moraju se prijaviti samo ako su te informacije dostupne u podacima koji se mogu pretraživati elektroničkim putem i koji se vode u izvještajnoj financijskoj instituciji.

Točne i potpune informacije iz članka 122.ze stavaka 1. i 2. ovoga Pravilnika pružatelj usluga povezani s kriptoimovinom koji izvješćuje obvezan je prikupljati u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize te ih dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Automatska razmjena informacija odvija se elektroničkim putem u propisanom formatu objavljenom na mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave.

Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje obvezan je prikupiti valjanu izjavu o rezidentnosti pojedinačnog korisnika kriptoimovine ili osobe koja ima kontrolu.

Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje obvezan je evidentirati poduzete radnje i informacije na koje se oslanjao pri ispunjavanju obveza izvješćivanja i provedbe postupaka dubinske analize.

Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje obvezan je evidencije iz stavka 1. ovoga članka čuvati najmanje pet godina, a najviše deset godina nakon isteka razdoblja unutar kojeg je pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje dužan prijaviti informacije u skladu s člankom 122.ze ovoga Pravilnika Zakona.

Neovisno o članku 122.ze stavku 1. ovoga Pravilnika mjesto rođenja nije potrebno prijaviti ako izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom inače nije dužan pribaviti i prijaviti taj podatak prema domaćem pravu.

Neovisno o članku 122.ze pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuju iz članka 122.zd stavka 2. točaka a), b), c) ili d)ovoga Pravilnika nije dužan dostaviti informacije iz članka 122.ze ovoga Pravilnika u pogledu korisnika o kojem se izvješćuje ili osobe koja ima kontrolu za koje izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dovršava prijavljivanje takvih informacija u jurisdikciji izvan Europske unije koja je obuhvaćena važećim sporazumom između kvalificiranih nadležnih tijela s državom članicom rezidentnosti tog korisnika o kojem se izvješćuje ili te osobe koja ima kontrolu.

Ako subjekt korisnik kriptoimovine nije isključena osoba, pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje utvrđuje ima li subjekt jednu ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, osim ako utvrdi da je subjekt korisnik kriptoimovine aktivni subjekt, na temelju izjave o rezidentnosti subjekta korisnika kriptoimovine.

U svrhu utvrđivanja osoba koje imaju kontrolu nad subjektom korisnikom kriptoimovine, pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje može se osloniti na informacije koje se prikupljaju i čuvaju u skladu s postupcima dubinske analize stranke u skladu s propisom koji uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma

Ako izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom nije zakonski obvezan primjenjivati postupke dubinske analize strane u skladu s propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, primjenjuje u suštini slične postupke za potrebe utvrđivanja osoba koje imaju kontrolu.

U svrhu utvrđivanja je li osoba koja ima kontrolu osoba o kojoj se izvješćuje, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom oslanja se na izjavu o rezidentnosti subjekta korisnika kriptoimovine ili takve osobe koja ima kontrolu, na temelju koje taj pružatelj može utvrditi rezidentnost ili rezidentnosti osobe koja ima kontrolu u porezne svrhe te potvrditi opravdanost takve izjave o rezidentnosti na temelju informacija koje je taj pružatelj pribavio, uključujući svu dokumentaciju prikupljenu u skladu s postupcima dubinske analize klijenta.

Ako u bilo kojem trenutku dođe do promjene okolnosti u pogledu subjekta korisnika kriptoimovine ili osoba koje nad njim imaju kontrolu, zbog čega pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izjvešćuje zna ili ima razloga pretpostaviti da je izvorna izjava o rezidentnosti netočna ili nepouzdana, pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje ne može se osloniti na izvornu izjavu o rezidentnosti te pribavlja valjanu izjavu o rezidentnosti ili razumno objašnjenje i, prema potrebi, dokumentaciju kojom se potkrepljuje valjanost izvorne izjave o rezidentnosti.

Izjava o rezidentnosti pojedinačnog korisnika kriptoimovine ili osobe koja ima kontrolu valjana je samo ako ju je pojedinačni korisnik kriptoimovine ili osoba koja ima kontrolu potpisala ili ako je na drugi način potvrdila njezinu valjanost, ako je datirana najkasnije na datum primitka i ako sadržava sljedeće informacije o pojedinačnom korisniku kriptoimovine ili osobi koja ima kontrolu:

Izjava o rezidentnosti subjekta korisnika kriptoimovine valjana je samo ako ju je subjekt korisnik kriptoimovine potpisao ili ako je na drugi način potvrdio njezinu valjanost, ako je datirana najkasnije na datum primitka i ako sadržava sljedeće informacije o subjektu korisniku kriptoimovine:

Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje koji je ujedno i financijska institucija može se osloniti na postupke dubinske analize provedene u skladu s odjeljcima IV. i VI. Priloga I. za potrebe postupaka dubinske analize u skladu s člancima 122. zh do 122. zm ovoga Pravilnika.

Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom može se osloniti i na izjavu o rezidentnosti koja je već pribavljena u druge svrhe oporezivanja, pod uvjetom da je takva izjava o rezidentnosti u skladu s člankom 122.zl ovoga Pravilnika.

Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom može se osloniti na treću stranu kako bi ispunio obveze dubinske analize utvrđene u ovom odjeljku, ali za takve obveze i dalje je odgovoran izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom.

Subjekt povezan s kriptoimovinom koji je pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje obvezan je registrirati se kod Ministarstva financija, Porezne uprave prije isteka razdoblja u kojem je bio obvezan dostaviti informacije iz članka 35.ze ovoga Pravilnika.

Ako subjekt povezan s kriptoimovinom ispunjava uvjete iz članka 122.zd stavka 1. točke 2. podtočaka a), b), c) i d) ovoga Pravilnika ili članka 122.zd stavka 2. Pravilnika u više država članica, ima obvezu registracije kod nadležnog tijela jedne od tih država članica prije isteka razdoblja u kojem je bio obvezan dostaviti informacije iz članka 122.ze Pravilnika

Ako je subjekt povezan s kriptoimovinom koji je pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje ispunio obvezu registracije u nekoj od država članica izuzima se od obveze registracije u Republici Hrvatskoj te od ispunjavanja obveza izvješćivanja o korisnicima kriptoimovine u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize.

Subjekt povezan s kriptoimovinom koji se registrirao u Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, nakon registracije u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka obvezan je Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti sljedeće informacije:

Subjekt povezan s kriptoimovinom obavješćuje Ministarstvo financija, Poreznu upravu o svim promjenama u odnosu na dostavljene informacije iz stavka 4. ovoga članka.

Ministarstvo financija, Porezna uprava dodjeljuje individualni identifikacijski broj subjektu iz stavka 4. ovoga članka o kojem elektroničkim putem obavješćuje nadležna tijela svih država članica.

Ministarstvo financija, Porezna uprava može izbrisati subjekt povezan s kriptoimovinom iz registra subjekata povezanih s kriptoimovinom u sljedećim slučajevima:

Ministarstvo financija, Porezna uprava dostavlja obavijest Komisiji o svakom subjektu povezanom s kriptoimovinom koji ima korisnike o kojima se izvješćuje koji su rezidenti Europske unije iako se nije registrirao u Ministarstvu financija, Poreznoj upravi.

Ako subjekt povezan s kriptoimovinom nakon dva podsjetnika koje je uputilo Ministarstvo financija, Porezna uprava ne ispuni obvezu izvješćivanja iz članka 35.u Zakona, Ministarstvo financija, Porezna uprava povlači registraciju subjekta povezanog s kriptoimovinom.

Registracija se opoziva najkasnije nakon isteka 90 dana, ali ne prije isteka 30 dana nakon drugog podsjetnika.

Subjekt povezan s kriptoimovinom kojem je registracija povučena u skladu sa stavkom 9. ovoga članka može se ponovo registrirati u Republici Hrvatskoj samo ako Ministarstvu financija, Poreznoj upravi pruži odgovarajuće jamstvo u pogledu svoje obveze izvješćivanja u Europskoj uniji, uključujući sve prethodno neispunjene zahtjeve za izvješćivanjem.

Upute o postupku registracije iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se na službenim mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave.

Obveznik podnošenja Prijave s informacijama o dopunskom porezu iz članaka 35. ae Zakona i članka 122. zr ovog Pravilnika u Republici Hrvatskoj je svaki sastavni subjekt, uključujući i druge subjekte posebnih pravnih oblika koji pripadaju skupini multinacionalnih poduzeća ili velikoj domaćoj skupini a koji su sukladno GloBE pravilima definirani kao obveznici minimalnog globalnog odnosno dopunskog poreza.

Sastavni subjekt nije obvezan podnijeti Prijavu s informacijama o dopunskom porezu ukoliko je prijavu »centralizirano« umjesto njega podnijelo krajnje matično društvo ili subjekt imenovan za podnošenje prijave koji se nalazi u jurisdikciji koja s Republikom Hrvatskom za izvještajnu fiskalnu godinu ima važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela, u smislu članka 57. bt ovog Pravilnika te članka 35. ag Zakona.

Svi sastavni subjekti skupine multinacionalnih poduzeća u Republici Hrvatskoj, uključujući i druge subjekte koji pripadaju skupini multinacionalnih poduzeća, a koji su sukladno GloBE pravilima obveznici minimalnog globalnog poreza u Republici Hrvatskoj obvezni su Ministarstvu financija, Poreznoj upravi za svaku izvještajnu godinu dostaviti obavijest o identitetu subjekta koji podnosi Prijavu s informacijama o dopunskom porezu i jurisdikciji u kojoj se nalazi, i to u roku trideset dana prije isteka roka za podnošenje Prijave s informacijama o dopunskom porezu.

Ako sukladno podnesenoj obavijesti iz stavka 1. ovog članka Pravilnika, Prijava s informacijama o dopunskom porezu nije podnesena od strane subjekta navedenog u obavijesti, sastavni subjekt odnosno obveznik koji podliježe GloBE pravilima u Republici Hrvatskoj obvezan je dostaviti Prijavu s informacijama o dopunskom porezu, sukladno članku 35. af Zakona, kao i članku 122. zu ovog Pravilnika, u propisanim rokovima.

Krajnje matično društvo ili subjekt imenovan od strane krajnjeg matičnog društva koji je rezident Republike Hrvatske, u okviru odabranog centraliziranog podnošenja Prijave s informacijama o dopunskom porezu, kao i obavijesti o identitetu subjekta koji podnosi Prijavu s informacijama o dopunskom porezu, postupa na način i po pravilima propisanim ovim Pravilnikom i Zakonom.

Obveznik iz stavka 1. ovog članka Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, dostavlja potpunu prijavu s informacijama o dopunskom porezu, koja se distribuira relevantnim provedbenim državama članicama i drugim jurisdikcijama u skladu s pristupom širenja propisanim člankom 35. ag Zakona, kao i člankom 57. bt ovoga Pravilnika.

Ako je sastavni subjekt nerezidentni sastavni subjekt, poput provodnog subjekta koji nije krajnje matično društvo, odnosno sastavni subjekt koji se ne nalazi u provedbenoj jurisdikciji, tada obvezu podnošenja Prijave s informacijama o dopunskom porezu ima vlasnik takvog sastavnog subjekta. Vlasnikom sastavnog subjekta podrazumijeva se sastavni subjekt koji izravno ili neizravno posjeduje vlasnički udio u drugom sastavnom subjektu iste multinacionalne grupe. Ako je provodni subjekt krajnje matično društvo i ako u jurisdikciji u kojoj je osnovan se primjenjuje pravilo o uključivanju dobiti, u tom slučaju takav sastavni subjekt je obvezan podnijeti Prijavu s informacijama o dopunskom porezu. U skladu s navedenim pravilom obvezni su postupati subjekti koji su obveznici minimalnog globalnog poreza u Republici Hrvatskoj.

Matično društvo velike domaće skupine koje ima izravan ili neizravan vlasnički udio u zajedničkom pothvatu ili povezanom subjektu zajedničkog pothvata, a koji podliježu kvalificiranom domaćem dopunskom porezu u državi članici koja nije država članica u kojoj se nalazi velika domaća skupina, takva domaća skupina upotrebljava standardni predložak za Prijavu s informacijama o dopunskom porezu u skladu s ovim Pravilnikom i Zakonom.

Prijava s informacijama o dopunskom porezu podnosi se putem standardnog obrasca opisanom u članku 122. zr i članku 122. ah ovog Pravilnika i uključuje sljedeće informacije u pogledu skupine multinacionalnih poduzeća ili velike domaće skupine:

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako se sastavni subjekt nalazi u Republici Hrvatskoj, a njegovo krajnje matično društvo nalazi se u jurisdikciji treće zemlje koja primjenjuje pravila koja su ocijenjena jednakovrijednim pravilima u skladu s posebnim propisom o minimalnom globalnom porezu, sastavni subjekt podnosi Prijavu informacija o dopunskom porezu koja sadržava sljedeće informacije:

Subjekti iz članka 122. zr do članka 122. ac ovoga Pravilnika obvezni su Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti Prijavu s informacijama o dopunskom porezu, za izvještajnu fiskalnu godinu u roku od petnaest mjeseci nakon isteka fiskalne godine za koju se prijava podnosi, sukladno člancima 35. ae do 35. af Zakona.

Rok za podnošenje prijave iz stavka 1. ovoga članka je osamnaest mjeseci nakon isteka prve fiskalne godine za koju se prijava podnosi.

Dostava informacija iz Prijave s informacijama o dopunskom porezu odvija se elektroničkim putem u XML formatu, na temelju standardnog obrasca koji je sastavni dio ovog Pravilnika u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

Automatska razmjena informacija iz članka 122. ad ovoga Pravilnika odvija se elektroničkim putem u propisanom formatu objavljenom na mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave.

Ministarstvo financija, Porezna uprava nakon zaprimanja Prijave s informacijama o dopunskom porezu od krajnjeg matičnog društva ili subjekta imenovanog za podnošenje prijave skupine multinacionalnih poduzeća, u okviru centraliziranog podnošenja prijave, obvezno je dostaviti drugim provedbenim državama članicama ili državama članicama koje primjenjuju samo kvalificirani domaći dopunski porez relevantne posebne dijelove Prijave s informacijama o dopunskom porezu u skladu s pristupom širenja propisanim ovim Pravilnikom i Zakonom.

Rok za razmjenu informacija iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka Pravilnika je tri mjeseca nakon roka za podnošenje Prijave s informacijama o dopunskom porezu za tu izvještajnu fiskalnu godinu, odnosno rok za razmjenu za prvu izvještajnu fiskalnu godinu je šest mjeseci.

Razmjene informacija koje se provode u okviru centralizirane dostave Prijave s informacijama dopunskog poreza od strane nadležnih tijela drugih država članica i drugih jurisdikcija, za obveznike Republike Hrvatske se dostavljaju sukladno stavku 3. ovog članka Pravilnika, u skladu s GloBE pravilima.

Ministarstvo financija, Porezna uprava je obvezna jedanput godišnje dostaviti Europskoj komisiji statističke podatke o opsegu automatskih razmjena Prijave s informacijama o dopunskom porezu na temelju ovog Pravilnika i Zakona te informacije o administrativnim i drugim troškovima i koristima povezanim s obavljenim razmjenama te o mogućim promjenama za Porezne uprave i treće strane.

Ministarstvo financija, Porezna uprava je obvezna čuvati evidenciju o informacijama primljenim automatskom razmjenom Prijave s informacijama o dopunskom porezu sukladno ovom Pravilniku i Zakonu, najdulje onoliko koliko je potrebno, ali ni u kojem slučaju kraće od pet godina od datuma primitka.

Ministarstvo financija, Porezna uprava osigurava da izvještajni subjekt može dobiti elektroničkim putem potvrdu valjanosti PIB-a svakog poreznog obveznika koji podliježe razmjeni informacija Prijave s informacijama o dopunskom porezu.

Predložak Prijave s informacijama o dopunskom porezu sastavni je dio ovog Pravilnika.

Predložak iz stavka 1. ovog članka upotrebljava se za izvješćivanje sastavnih subjekata skupine multinacionalnih poduzeća ili velike domaće skupine u skladu s obvezama podnošenja i ispunjavanja Prijave s informacijama o dopunskom porezu propisane ovim Pravilnikom, Zakonom o administrativnoj suradnji u području poreza kao i posebnim propisima o minimalnom globalnom porezu, sukladno GloBE pravilima.

U prvom Odjeljku predloška Prijave s informacijama o dopunskom porezu navode se informacije o skupini multinacionalnih poduzeća u cjelini, o identifikaciji sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, pripadajućem poreznom identifikacijskom broju, pripadajućoj ulozi, jurisdikciji u kojoj se nalazi i podnosi prijavu te identifikacija jurisdikcije primateljice informacija kojoj se razmjenom informacija prosljeđuju propisani dijelovi prijave u skladu s obvezom propisanom GloBE pravilima. Ako je više sastavnih subjekata koji podnose Prijavu s informacijama o dopunskom porezu onda svaki subjekt mora podnijeti zasebnu prijavu.

U dijelu predloška u kojem se navode opće informacije o skupini multinacionalnih poduzeća, navode se i sljedeće informacije: naziv skupine multinacionalnih poduzeća, datum početka i završetka izvještajne fiskalne godine, vrsta konsolidiranog financijskog izvještaja krajnjeg matičnog društva, financijski računovodstveni standard koji se upotrebljava za konsolidirane financijske izvještaje krajnjeg matičnog društva, te ISO oznaka valute koja se upotrebljava za konsolidirane financijske izvještaje krajnjeg matičnog društva. Ako krajnje matično društvo ne sastavlja konsolidirane financijske izvještaje, sastavni subjekt koji podnosi prijavu izvješćuje o odobrenom financijskom računovodstvenom standardu koji se upotrebljava za potrebe GloBE pravila.

U dijelu predloška u kojem se navode informacije o skupini multinacionalnih poduzeća iz članka 122. ai ovog Pravilnika su i informacije o korporativnoj strukturi koje predstavljaju relevantne informacije za identifikaciju sastavnih subjekata koji podliježu GloBE pravilima odnosno koji su obvezni primijeniti minimalni dopunski porez.

U skladu sa stavkom 1. navodi se dio o korporacijskoj strukturi za krajnje matično društvo, odnosno za svako krajnje matično društvo (ako se radi o više njih), zatim se navodi dvoznamenkasti abecedni kod države na temelju standarda ISO za jurisdikciju u kojoj se nalazi krajnje matično društvo. Vezano za jurisdikciju krajnjeg matičnog društva navodi se pravilo ovisno o tome koje se primjenjuje: pravilo o uključivanju dobiti i/ili pravilo o prenisko oporezovanoj dobiti ili obadva za izvještajnu fiskalnu godinu (ako je relevantno više od jedne opcije obvezno je odabrati sve relevantne opcije). Zatim se navode informacije o PIB-u krajnjeg matičnog društva, što uključuje i PIB krajnjeg matičnog društva koji se koristi za potrebe pokrivenih poreza u jurisdikciji u kojoj je krajnje matično društvo ili ako PIB nije dostupan, funkcionalni ekvivalent, kao što je poslovni/registracijski broj/broj tvrtke. Subjekt koji podnosi prijavu mora prijaviti PIB (ako postoji) u slučaju kada je PIB krajnjem matičnom društvu izdala jurisdikcija u kojoj se podnosi prijava.

U točki 1.3.1.6. predloška pod nazivom »status za potrebe pravila« navode se relevantne opcije: sastavni subjekt, protočni subjekt – porezno transparentan, protočni subjekt – obrnuti hibrid, hibridni subjekt, glavni subjekt, investicijski subjekt, investicijski subjekt za osiguranje, isključeni subjekt. Ako je relevantno više od jedne opcije, sastavni subjekt koji podnosi prijavu odabrat će sve relevantne opcije. Ako je krajnje matično društvo isključeni subjekt, subjekt koji podnosi prijavu obvezan je prijaviti je li krajnje matično društvo: vladin subjekt; međunarodna organizacija; neprofitna organizacija; mirovinski fond; investicijski fond koji je krajnje matično društvo; investicijsko društvo za nekretnine koje je krajnje matično društvo. Subjekt koji podnosi prijavu mora navesti jurisdikciju koja zahtijeva da krajnje matično društvo primjenjuje kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti ukoliko pri dvostrukoj rezidentnosti u drugoj jurisdikciji u kojoj se krajnje matično društvo nalazi ne podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti.

U dijelu predloška Prijave s informacijama o dopunskom porezu pod točkom 1.3.2 su informacije o svim subjektima grupe (osim krajnjeg matičnog društva) i članovima skupine zajedničkih pothvata.

Sastavni subjekt koji podnosi prijavu obvezan je ispuniti dio prijave u odnosu na sve sastavne subjekte ili članove zajedničkog pothvata koji su bili podložni promjenama u svojoj vlasničkoj strukturi ili statusu tijekom izvještajne fiskalne godine (prodaja, spajanje, pripajanje i sl.). U tom dijelu prijave obvezno se navodi i dvoznamenkasti abecedni kod države na temelju standarda ISO za jurisdikciju u kojoj se nalazi sastavni subjekt (osim krajnjeg matičnog društva), zajednički pothvat ili povezani subjekt zajedničkog pothvata u svrhe GloBE-a. U redak »jurisdikcija« uključuje se i jurisdikcija krajnjeg matičnog društva ako se sastavni subjekti, koji nisu krajnja matična društva, zajednički pothvat ili povezani subjekt zajedničkog pothvata, nalaze u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva. Sastavni subjekt koji podnosi prijavu također je obvezan naznačiti »bez rezidentnosti« za sve takve sastavne subjekte.

U točki 1.3.2.1.3. prijave odabiru se relevantna pravila koja se primjenjuju u jurisdikciji: i. kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti koje se primjenjuje na sastavne subjekte s niskim porezom koji se nalaze samo u drugim jurisdikcijama; ii. kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti koji se primjenjuje na sastavne subjekte s niskim porezom koji se nalaze u drugim jurisdikcijama i u jurisdikciji matičnog društva; iii. kvalificirano pravilo o prenisko oporezovanoj dobiti; iv. pravilo za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza. Ako je relevantno više opcija, sastavni subjekt koji podnosi prijavu odabire sve relevantne opcije.

Kao dio identifikacije sastavnog subjekta, zajedničkog pothvata ili povezanog subjekta zajedničkog pothvata, uz njihov naziv i relevantna pravila navodi se i pripadajući PIB koji se koristi u svrhu pokrivenih poreza u jurisdikciji ili, kada PIB nije dostupan, funkcionalni ekvivalent, kao što je poslovni/registracijski broj/broj tvrtke. Za identifikaciju subjekata bez rezidentnosti, subjekt koji podnosi prijavu obvezan je navesti PIB ili njegov funkcionalni ekvivalent koji se koristi u svrhu pokrivenih poreza u jurisdikciji u kojoj je subjekt osnovan. Ako postoji poseban PIB sastavnog subjekta, zajedničkog pothvata ili povezanog subjekta zajedničkog pothvata koji je izdala jurisdikcija u kojoj se podnosi Prijava s informacijama o dopunskom porezu, isti se također mora unijeti u predložak.

U točki 1.3.2.1.7. u kojoj se nalazi »status za potrebe pravila« obvezno je odabrati relevantnu(e) opciju(e): sastavni subjekt, provodni subjekt - porezno transparentan, provodni subjekt – obrnuti hibrid, hibridni subjekt, stalna poslovna jedinica (stalni poslovni nastan), glavni subjekt, matični subjekt u manjinskom vlasništvu, podružnica u manjinskom vlasništvu, sastavni subjekt u manjinskom vlasništvu, investicijski subjekt, investicijski subjekt za osiguranje, subjekt za sekuritizaciju, zajednički pothvat, podružnica/povezani subjekt u zajedničkom pothvatu, sastavni subjekt koji nije značajan. Ako je relevantno više od jedne opcije, sastavni subjekt koji podnosi prijavu odabrat će sve relevantne opcije.

Subjekt koji podnosi poreznu prijavu obvezan je zasebno ispuniti točku 1.3.2.1. u odnosu na vlasnike subjekta (ako ih ima) za koje se status sastavnog subjekta, zajedničkog pothvata ili povezanog subjekta zajedničkog pothvata razlikuje od statusa prijavljenog u točki 1.3.2.1.7 (npr. ako jedan od vlasnika sastavnog subjekta tretira provodni subjekt kao porezno transparentni subjekt, a drugi kao obrnuto hibridni subjekt, onda je subjekt koji podnosi prijavu dužan dva puta ispuniti točku 1.3.2.1. za isti provodni subjekt, jednom u odnosu na vlasnika koji provodni subjekt tretira kao porezno transparentni subjekt, a drugi put u odnosu na vlasnika koji ga tretira kao obrnuto hibridni subjekt).

U točkama od 1.3.2.1.11 do 1.3.2.1.13. Prijave s informacijama u dopunskom porezu navode se informacije ako se primjenjuje kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti u jurisdikciji u kojoj se sastavni subjekt nalazi i ako je taj sastavni subjekt matično društvo u djelomičnom vlasništvu ili posredničko matično društvo.

U točkama od 1.3.2.1.14. do 1.3.2.1.16. navode se informacije o subjektima na koje se primjenjuje kvalificirano pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti. U postotku se evidentiraju ukupni vlasnički udjeli (raspodijeljeni udio u dopunskim porezima) matičnih društava koja su obvezna primjenjivati kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti na sastavni subjekt (član skupine zajedničkih pothvata). U sljedećem retku odgovara se na pitanje jesu li vlasnički udjeli krajnjeg matičnog društva u sastavnom subjektu (odnosno dodjeljivi udio krajnjeg matičnog društva u dopunskom porezu za člana skupine zajedničkih pothvata) veći od ukupnih vlasničkih udjela (dodijeljenog udjela) matičnih društava koja su obvezna primjenjivati kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti u tom sastavnom subjektu (član skupine zajedničkih pothvata).

Subjekt koji podnosi Prijavu s informacijama o dopunskom porezu obvezan je u prijavi navesti sve sastavne subjekte (ili sve druge subjekte multinacionalne grupe, kao što su i isključeni subjekti) ili članove grupe zajedničkog pothvata koji su bili podložni promjenama u svojoj vlasničkoj strukturi ili statusu tijekom izvještajne fiskalne godine, kao i njihove PIB-ove (ili, ako PIB nije dostupan, funkcionalni ekvivalent, kao što je poslovni/registracijski broj/broj tvrtke). Navodi se datum stupanja na snagu (u formatu dd-mm-gggg) svih promjena u vlasničkoj strukturi i svih promjena u statusu subjekta koji podnosi poreznu prijavu (ili drugog subjekta multinacionalne grupe) ili člana zajedničkog pothvata grupe. Ako su navedeni članovi bili podvrgnuti više od jedne promjene tijekom izvještajne fiskalne godine, subjekt koji podnosi poreznu prijavu obvezan je ispuniti zaseban redak za svaku od takvih promjena.

Subjekt koji podnosi prijavu obvezan je u istoj navesti relevantan status za potrebe GloBE-a na dan neposredno prije datuma promjene, te se odabiru relevantne opcije: sastavni subjekt, protočni subjekt – porezno transparentan, protočni subjekt - obrnuti hibrid, hibridni subjekt, stalna poslovna jedinica, glavni subjekt, matični subjekt u manjinskom vlasništvu, povezani sastavni subjekt u manjinskom vlasništvu, sastavni subjekt u manjinskom vlasništvu, investicijski subjekt, subjekt za ulaganje u osiguranje, subjekt za sekuritizaciju, zajednički pothvat, povezani subjekt zajedničkog pothvata, sastavni subjekt koji nije značajan, djelomično vlasnički matični subjekt, posrednički matični subjekt, krajnji matični subjekt, isključeni subjekt, član koji nije član grupe. U navedene opcije također ulazi i matični subjekt koji mora primijeniti kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti prema posebnim pravilima GloBE. Naime, ako se matični subjekt nalazi u jurisdikciji u kojoj ne bi bio podložan primjeni pravila kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti, u tim okolnostima dopušta se drugoj jurisdikciji da nametne svoje kvalificiranog pravilo o uključivanju dobiti takvom matičnom subjektu. Ovo pravilo ne mijenja jurisdikciju u kojoj se nalazi sastavni subjekt u svrhu izračuna efektivne porezne stope i dopunskog poreza, on samo dopušta drugoj jurisdikciji da primijeni kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti, ovisno o posebnim pravilima uključujući porezni ugovor odnosno sporazum ukoliko postoji između jurisdikcija. Ako je relevantno više od jedne opcije, subjekt koji podnosi prijavu mora odabrati sve relevantne opcije.

Subjekt koji podnosi prijavu obvezan je identificirati subjekte koji imaju vlasničke udjele u sastavnom subjektu (ili drugom subjektu multinacionalne grupe) ili članu zajedničkog pothvata na dan nakon promjene u točki 1.3.3.6., te identificirati vlasničke udjele koje bilo koji od takvih subjekata posjeduje u subjektu koji podnosi prijavu (ili drugom subjektu multinacionalne grupe) ili članu zajedničkog pothvata u točki 1.3.3.7. (postotak). Ako je subjekt koji podnosi prijavu (ili drugi subjekt multinacionalne grupe) ili član grupe zajedničkog pothvata stalna poslovna jedinica, subjekt koji podnosi prijavu mora navesti svoj glavni subjekt u točki 1.3.3.6 i prijaviti 100 % u stočki 1.3.3.7 ili točki 1.3.3.8.

U sažetku informacija na visokoj razini u točki 1.4. Prijave s informacijama o dopunskom porezu evidentiraju se informacije u sažetoj tablici vezane za izračun efektivne porezne stope (ETR-a), dopunskog poreza te pregled primjene GloBE pravila u odnosu na svaku jurisdikciju u kojoj multinacionalna grupa ima subjekte, članove grupe zajedničkog pothvata i sve podgrupe. Subjekt koji podnosi poreznu prijavu mora prijaviti dvoznamenkasti abecedni kod države za jurisdikciju u kojoj multinacionalna grupa ima subjekte ili gdje se nalaze članovi grupe zajedničkih pothvata na temelju standarda ISO. U točki 1.4.3. subjekt koji podnosi poreznu prijavu mora identificirati svaku podskupinu, koja je navedena u točki 2.1.2 i/ili 3.1.2. te pripadajući PIB subjekta na vrhu vlasničke strukture svake podskupine identificirane u točki 1.4.2.

Subjekt koji podnosi poreznu prijavu obvezan je prijaviti nazive jurisdikcije s pravima oporezivanja u odnosu na jurisdikciju identificiranu u točki 1.4.1 i, ako je primjenjivo, relevantnu podskupinu identificiranu u točki 1.4.3 u obliku dvoznamenkastih abecednih kodova zemalja na temelju standarda ISO. Jurisdikcija s pravima oporezivanja može uključivati jurisdikciju koja od matičnog društva zahtijeva primjenu kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti čak i ako se to matično društvo nalazi u drugoj jurisdikciji za potrebe GloBE-a. Ako jurisdikcija ima prava oporezivanja u odnosu na drugu, prema redoslijedu pravila predviđenom u GloBE pravilima, jurisdikcijski dopunski porez izračunat u odnosu na potonju jurisdikciju rezultira obvezom dopunskog poreza koji bi trebao platiti sastavni subjekt koji se nalazi u prvoj jurisdikciji prema odredbama o oporezivanju u prvoj jurisdikciji. Konkretno, jurisdikcija sigurne luke kvalificiranog pravila o domaćem dopunskom porezu ili jurisdikcija s kvalificiranim pravilom o uključivanju dobiti koje se primjenjuju na domaće subjekte imat će prava oporezivanja u toj jurisdikciji. Nadalje, nekoliko jurisdikcija može imati prava oporezivanja u odnosu na istu drugu jurisdikciju. To može biti slučaj, na primjer, kada i krajnje matično društvo i djelomično vlasnički matični subjekt moraju primijeniti pravilo o uključivanju dobiti u odnosu na sastavni subjekt koji se nalazi u trećoj jurisdikciji. U tom slučaju, i jurisdikcija krajnjeg matičnog društva i jurisdikcija djelomično vlasničkog matičnog subjekta moraju se prijaviti u okviru 1.4.4. Isto tako, jurisdikcije s kvalificiranim pravilima o prenisko oporezovanoj dobiti imale bi prava oporezivanja u odnosu na jurisdikcije za koje se dopunski porez ne smanjuje na nulu (koje ne primjenjuju sigurne luke i iznimke).

U točki 1.4.5. subjekt koji podnosi prijavu izvješćuje o informaciji o dopunskom porezu koji je smanjen na nulu u odnosu na jurisdikciju identificiranu u točki 1.4.1 ili relevantnu podskupinu identificiranu u točki 1.4.3 (ako postoji) i to radi primjene sigurne luke ili de minimis izuzeća kako je navedeno u točkama 2.2.1 i 2.2.2. odnosno izvješćuje o relevantnoj opciji primijenjenoj u svrhe sigurne luke u skladu s točkom prijave 2.2.1.1.1.

Subjekt koji podnosi prijavu izvješćuje o rasponu u kojem se nalazi efektivna porezna stopa jurisdikcije identificirane u točki 1.4.1. ili relevantne podskupine identificirane u točki 1.4.3 (ako postoji). Mogućnosti su: (a) ispod 2,5 %; (b) 2,5 % ili više, ali ispod 5 %; (c) 5 % ili više, ali ispod 7,5 %; (d) 7,5 % ili više, ali ispod 10 %; (e) 10 % ili više, ali ispod 12,5 %; (f) 12,5 % ili više, ali ispod 15 %; (g) 15 % ili više, ali ispod 17,5 %; (h) 17,5 % ili više, ali ispod 20 %; (i) 20 % ili više, ali ispod 22,5 %; (j) 22,5 % ili više, ali ispod 25 %; (k) 25 % ili više, ali ispod 27,5 %; (l) 27,5 % ili više, ali ispod 30 %; (m) 30 % ili više.

U točki 1.4.7. prijave subjekt koji podnosi prijavu obvezan je navesti informaciju o primjeni sadržajnog isključivanja dobiti u odnosu na jurisdikciju identificiranu u 1.4.1 ili relevantnu podskupinu identificiranu u 1.4.3., a koje je dovelo do toga da ne nastaje dopunski porez. Ako za jurisdikciju ili podskupinu nije izračunato sadržajno isključenje dobiti subjekt koji podnosi prijavu dužan je naznačiti »n/a«.

U točki 1.4.8. subjekt koji podnosi prijavu obvezan je navesti raspon u kojem je dopunski porez nastao primjenom kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza koji se plaća u odnosu na jurisdikciju identificiranu u 1.4.1 ili relevantnu podskupinu identificiranu u 1.4.3 (ako postoji), kako je navedeno u 3.3.1.e, ako postoji. Mogućnosti koje se navode su sljedeće: (a) nema dopunskog poreza koji se plaća; (b) ispod 1 milijuna EUR; (c) od 1 milijuna EUR do manje od 5 milijuna EUR; (d) od 5 milijuna EUR do manje od 25 milijuna EUR; (e) od 25 milijuna EUR do manje od 50 milijuna EUR; (f) od 50 milijuna EUR do manje od 75 milijuna EUR; (g) od 75 milijuna EUR do manje od 100 milijuna EUR; (h) od 100 milijuna EUR do manje od 250 milijuna EUR; (i) 250 milijuna EUR ili više.

U točki 1.4.9. subjekt koji podnosi prijavu obvezan je navesti raspon u kojem se nalazi dopunski porez od primjene kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti ili/i kvalificiranog pravila o prenisko oporezovanoj dobiti, ako postoji, u odnosu na jurisdikciju identificiranu u točki 1.4.1. ili relevantnu podskupinu identificiranu u točki 1.4.3 (ako postoji) a kako je prijavljeno u točki 3.3.1.f. Mogućnosti za navedeno su sljedeće: (a) nema dopunskog poreza; (b) ispod 1 milijun EUR; (c) od 1 milijun EUR do ispod 5 milijuna EUR; (d) od 5 milijuna EUR do ispod 25 milijuna EUR; (e) od 25 milijuna EUR do ispod 50 milijuna EUR; (f) od 50 milijuna EUR do ispod 75 milijuna EUR; (g) od 75 milijuna EUR do ispod 100 milijuna EUR; (h) od 100 milijuna EUR do ispod 250 milijuna EUR; (i) 250 milijuna EUR ili više. Ako se u točki 3.1.10 prijavljuje iznos koji se razlikuje od iznosa prijavljenog u točki 3.3.1.f, subjekt koji podnosi prijavu prijavljuje i raspon u kojem se nalazi obvezni dopunski porez za prijavljeno u točki 3.3.1.f i raspon u kojem se nalazi prosječni iznos dopunskog poreza koji se plaća prema domaćem zakonodavstvu svake jurisdikcije s pravima oporezivanja, ako ih ima, u odnosu na jurisdikciju identificiranu u točki 1.4.1. ili relevantnu podskupinu identificiranu u točki 1.4.3. (ako postoji) a kako je prijavljeno u točki 3.1.10. s istim opcijama. Za potrebe prosjeka, iznosi prijavljeni u točki 3.1.10. ponderiraju se dodijeljenim udjelom dopunskog poreza relevantne jurisdikcije ili postotkom temeljem pravila o prenisko oporezovanoj dobiti, a kako je izračunato prema pravilima i komentarima modela GloBE pravila.

Subjekt koji podnosi prijavu obvezan je ispuniti Odjeljak 2 Prijave s informacijama o dopunskom porezu i to za svaku jurisdikciju u kojoj multinacionalna grupa ima subjekte ili u kojoj se nalaze članovi grupe zajedničkog pothvata u kojoj se primjenjuju iznimke od izračuna GloBE-a, kao i dvoznamenkasti abecedni kod države na temelju standarda ISO. Subjekt koji podnosi podatke obvezan je prijaviti i subjekte »bez državljanstva«.

U točki 2.1.4. subjekt koji podnosi prijavu mora prijaviti nazive jurisdikcije(a) s pravima oporezivanja u odnosu na jurisdikciju identificiranu u točki 2.1.1 i, ako je primjenjivo, relevantnu podskupinu identificiranu u točki 2.1.3 u obliku dvoznamenkastih abecednih kodova zemalja na temelju standarda ISO. Jurisdikcija ima prava oporezivanja u odnosu na drugu, gdje bi, prema redoslijedu pravila predviđenom u GloBE pravilima, jurisdikcijski dopunski porez izračunat u odnosu na potonju jurisdikciju rezultirao obvezom dopunskog poreza koji bi subjekt koji se nalazi u prvoj jurisdikciji trebao platiti prema odredbama o naplati u prvoj jurisdikciji. Konkretno, jurisdikcija sigurne luke kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza ili jurisdikcija s pravilom o uključivanju dobiti koje se primjenjuje na domaće subjekte imat će prava oporezivanja u odnosu na sebe. Nadalje, nekoliko jurisdikcija može imati prava oporezivanja u odnosu na istu drugu jurisdikciju. To može biti slučaj, na primjer, kada i krajnje matično društvo i djelomično vlasnički matični subjekt moraju primijeniti kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti u odnosu na sastavni subjekt koji se nalazi u trećoj jurisdikciji. U tom slučaju, jurisdikcija krajnjeg matičnog društva kao i jurisdikcija djelomično vlasničkog matičnog subjekta moraju se evidentirati u točki 2.1.4. Isto tako, jurisdikcije koje primjenjuju kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti imale bi prava oporezivanja u odnosu na jurisdikcije za koje se dopunski porez ne smanjuje na nulu. Kada se u točki 2.1.4 prijavi više jurisdikcija, sastavni subjekt koji podnosi prijavu također mora ispuniti točku 2.1.5 u odnosu na svaku od njih.

Točka 2.1.5. Prijave s informacijama o dopunskom porezu se ispunjava zasebno za svaku jurisdikciju s pravima oporezivanja identificiranu u točki 2.1.4. Subjekt koji podnosi prijavu obvezan je naznačiti »Da« za jurisdikciju u slučaju kada je multinacionalna grupa prijavila da ispunjava uvjete za sigurnu luku ili izuzeće u točki 2., kada ne ispunjava uvjete za istu sigurnu luku ili izuzeće prema domaćem pravu relevantne jurisdikcije s pravima oporezivanja ili obrnuto, multinacionalna grupa prijavila je da ne ispunjava uvjete za sigurnu luku ili izuzeće u točki 2. kada ispunjava uvjete za istu sigurnu luku ili izuzeće prema domaćem pravu relevantne jurisdikcije s pravima oporezivanja. Kada subjekt koji podnosi prijavu naznači »Da«, trebao bi: (i) ispuniti točku 2. u odnosu na relevantnu sigurnu luku ili izuzeće; i (ii) u točki 3. prijaviti jurisdikcijske izračune za tu jurisdikciju ili podgrupu.

U točki 2.2 prijave upisuju se informacije relevantne za iznimke od izračuna dopunskog poreza, odnosno slučajeve u kojima se dopunski porez smanjuje na nulu zbog primjene sigurne luke ili de minimis izuzeća. U točki 2.2.1 se zahtijevaju informacije o subjektu koji je odabrao primjenu prijelazne sigurne luke potrebne za dokazivanje da je multinacionalna grupa prihvatljiva za tu sigurnu luku konkretne jurisdikcije.

Subjekt koji podnosi prijavu mora odrediti test koji je odabrao primijeniti za konkretnu jurisdikciju. Multinacionalna grupa koja ispunjava uvjete za više od jednog testa može odabrati koji će test primijeniti za konkretnu jurisdikciju. Subjekt koji podnosi prijavu mora odabrati relevantnu opciju: (a) trajna sigurna luka – de minimis test; (b) trajna sigurna luka – ETR (efektivna porezna stopa) test; (c) trajna sigurna luka – test rutinske dobiti; (d) QDMTT (pravilo o kvalificiranom domaćem dopunskom porezu) sigurna luka; (e) Prijelazna CbCR sigurna luka – de minimis test; (f) Prijelazna CbCR sigurna luka – pojednostavljeni ETR test; (g) Prijelazna CbCR sigurna luka – test rutinske dobiti; ili (h) Prijelazna UTPR (pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti) sigurna luka. Subjekt koji podnosi prijavu ne smije odabrati opciju (e), (f) ili (g) za jurisdikciju izvještajne fiskalne godine ako nije odabrao primjenu sigurne luke ili je odabrao opciju koja nije (e), (f) ili (g) za prethodnu izvještajnu fiskalnu godinu. Opcija (h) može se odabrati samo ako je jurisdikcija krajnji matični subjekt, u skladu s dogovorenom sigurnom lukom.

Opcija (d) se ne odabire kada se pravilo isključivanja primjenjuje na QDMTT sigurnu luku u odnosu na jurisdikciju ili relevantnu podgrupu. Ako je odabrana opcija (d), subjekt koji podnosi poreznu prijavu može odabrati i jednu od drugih opcija. Ako se ne odabere druga opcija, subjekt koji podnosi prijavu također mora ispuniti Odjeljak 3 za sve subjekte ili članove zajedničkog pothvata koje se nalaze u jurisdikciji sigurne luke s izračunima provedenim za potrebe pravila za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza (ili za subjekte bez rezidentnosti ako se pravilo za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza nameće subjektima bez rezidentnosti u jurisdikciji sigurne luke). Ako multinacionalna grupa odluči primijeniti sigurnu luku QDMTT-a zajedno s drugom sigurnom lukom (ili de-minimis izuzećem) dostupnom prema zakonodavstvu pravila za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza, subjekt koji podnosi prijavu mora ispuniti relevantne dijelove Odjeljka 3 (ili točke 2.2.2.) s izračunima provedenim za potrebe pravila za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza. Međutim, kao iznimka, subjekt koji podnosi prijavu ne ispunjava Odjeljak 3.4. osim ako zakonodavstveno pravilo za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza ne raspoređuje kvalificirani domaći dopunski porez među subjektima (ili članovima grupe zajedničkog pothvata) na temelju njihove GloBE dobiti. Ako zakonodavstvena pravila za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza raspoređuje kvalificirani domaći dopunski porez među sastavnim subjektima (ili članovima grupe zajedničkih pothvata) na temelju njihove GloBE dobiti, sastavni subjekt koji podnosi prijavu mora ispuniti retke od 3.4.1.1.a do 3.4.1.1.c. S obzirom na odabrane opcije subjekt koji podnosi prijavu mora popuniti relevantne dijelove koji nisu obuhvaćeni pojednostavljenim izračunima, kao i obuhvatiti sve subjekte ili članove grupe zajedničkih pothvata koje se nalaze u jurisdikciji sigurne luke, te sve druge solucije, a kako je navedeno u objašnjenjima u odnosu na navedeno sukladno pravilima i komentarima GloBE.

U točki 2.2.1.2. Prijave s informacijama o dopunskom porezu se evidentiraju trajne sigurne luke odnosno pojednostavljeni izračun za sastavne subjekte koji nisu značajni, sukladno pravilima GloBE kao i onima definiranim u OECD-ovom dokumentu Sigurne luke i oslobađanje od kazni.

U točki 2.2.1.3. prijave se evidentiraju prijelazne sigurne luke po jurisdikcijama. Ako su kvalificirani financijski izvještaji korišteni za popunjavanje ove tablice u prijavi odvojeni financijski izvještaji sastavnog subjekta ili člana grupe zajedničkog pothvata i temelje se na računovodstvenom standardu koji se razlikuje od računovodstvenog standarda korištenog u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog subjekta, sastavni subjekt koji podnosi prijavu obvezan je popuniti točku 3.2.4.6. Ako je u točki 2.2.1.1.1 odabrana opcija (e), sastavni subjekt koji podnosi prijavu mora prijaviti ukupne prihode za jurisdikciju kako je prijavljeno u kvalificiranom izvješću po državama (CbC izvješću) multinacionalne grupe (ili kvalificiranim financijskim izvještajima za članove grupe zajedničkih pothvata) za izvještajnu fiskalnu godinu. Opcija (e) ne može se odabrati ako zbroj ukupnih prihoda subjekata koji se drže za prodaju, u kombinaciji s ukupnim prihodom izvješća po državama u toj jurisdikciji (kako je prijavljeno u kvalificiranom izvješću po državama multinacionalne grupe), iznosi ili prelazi 10 milijuna EUR. Ako je u točki 2.2.1.1.1 odabrana opcija (e), (f) ili (g), subjekt koji podnosi prijavu obvezan je prijaviti dobit (gubitak) prije poreza na dobit za jurisdikciju kako je prijavljeno u kvalificiranom izvješću po državama multinacionalne grupe (ili kvalificiranim financijskim izvještajima za članove grupe zajedničkog pothvata) za izvještajnu fiskalnu godinu i u skladu s metodologijama utvrđenim u OECD-ovom dokumentu sigurne luke i oslobađanje od kazni. U točki 2.2.1.3.a.3. se evidentira prijelazna sigurna luka izvješća po državama.

U točki 2.2.2. upisuju se odluke o de minimus izuzećima za izvještajnu fiskalnu godinu. Kada subjekt koji podnosi prijavu odluči primijeniti de minimis izuzeće u odnosu na prihvatljivu jurisdikciju, subjekt koji podnosi prijavu obvezan je ispuniti točku 3.2.4.6 (gdje je primjenjivo) za jurisdikciju. Ako se u jurisdikciji pojavi dopunski tekući porez, subjekt koji podnosi prijavu također mora ispuniti točke 1.4.8 do 1.4.9., zatim točke 3.3.1.d do 3.3.1.f, točku 3.3.3 i odjeljak 3.4 za konkretnu jurisdikciju. Ostali stupci se također ispunjavaju sukladno pravilima u sklopu pravila sigurne luke utvrđenim GloBE pravilima, i ovisno o pravilima koji vrijede u pojedinoj jurisdikciji a kojima podliježu pojedini subjekti.

U točki 2.3. evidentira se skupina multinacionalnih društava u početnoj fazi međunarodne aktivnosti (ako je primjenjivo). S obzirom na propisane uvjete posebnim propisima o minimalnom globalnom porezu kao i GloBE pravilima, dopunski porez smanjuje se na nulu u tim određenim uvjetima.

U odjeljku 3. Prijave s informacijama o dopunskom porezu evidentiraju se izračuni efektivne porezne stope i dopunskog poreza kao i detaljni izračuni dopunskog poreza koji se plaća prema GloBE pravilima. Subjekt koji podnosi prijavu ispunjava odjeljak 3. na jurisdikcijskoj osnovi, za svaku jurisdikciju (ili podgrupu, gdje je relevantno) gdje se ne primjenjuju iznimke od izračuna GloBE-a.

Točka 3.2. Prijave s informacijama o dopunskom porezu sadrži jurisdikcijske informacije koje su relevantne za izračun efektivne porezne stope i detaljnije informacije na razini subjekta. Izračun efektivne porezne stope: efektivna porezna stopa = prilagođeni obuhvaćeni porezi / neto kvalificirajući dobit ili gubitak.

U točki 3.3. Prijave s informacijama o dopunskom porezu navode se informacije o izračunu dopunskog poreza: dopunski porez = efektivna porezna stopa (15%) x višak dobiti + daljnji dopunski porez – dospjeli domaći dopunski porez.

U točki 3.4. Prijave s informacijama o dopunskom porezu evidentira se dodijeljeni udio dopunskog poreza svakog sastavnog subjekta i sadrži više detalja koji su utjecali na izračun iznosa dopunskog poreza.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka sastavni subjekt iz članka 102. ovoga Pravilnika dostavlja Ministarstvu financija, Poreznoj upravi prvo izvješće po državama iz članka 34. stavka 1. Zakona za izvještajnu poreznu godinu koja počinje 1. siječnja 2017. ili nakon tog datuma u roku 12 mjeseci od posljednjeg dana te izvještajne porezne godine.

Na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o automatskoj razmjeni informacija u području poreza (»Narodne novine«, broj 69/16.).

U slučaju članka 58. stavka 2. točke točke 10. koji je dodan člankom 16. ovoga Pravilnika za svaki račun o kojem se izvješćuje i koji izvještajna financijska institucija vodi na dan 31. prosinca 2025. i za izvještajna razdoblja koja završavaju do druge kalendarske godine nakon tog datuma, informacije o ulozi ili ulogama na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu ili imatelj vlasničkog udjela u subjektu moraju se prijaviti samo ako su te informacije dostupne u podacima koji se mogu pretraživati elektroničkim putem i koji se vode u izvještajnoj financijskoj instituciji.

Prva automatska razmjena informacija iz članka 122.ze koji je dodan člankom 22. ovoga Pravilnika, odvija se za razdoblje o kojem se izvješćuje počevši od 1. siječnja 2026.

Prijave s informacijama o dopunskom porezu propisane člancima 122.zr do 122.at koji su dodani člankom 22. ovoga Pravilnika dostavljaju se za prvu izvještajnu fiskalnu godinu koja počinje 31. prosinca 2023., osim ako je posebnim zakonom drugačije određeno.